Prema dostupnim podacima, tržišna niša meda u Bosni i Hercegovini zauzima značajno mjesto, a proizvođači, ali i potrošači u našoj zemlji, kao i u ostatku Evrope, suočavaju se s pojavom falsificiranja meda.
Kako su za Faktor kazali iz Agencije za sigurnost hrane BiH, radi sticanja ekonomske dobiti, nesavjesni
proizvođači koriste različite tehnike, tehnologije i supstituente kako bi
imitirali svojstva meda i time stekli veću materijalnu korist.
Iako je potencijalni rizik od patvorenja meda po
zdravlje ljudi nizak, ističu iz Agencije, takve prakse obmanjuju potrošače, a poštene proizvođače
meda dovode u nepovoljan položaj u odnosu na one koji se služe nepoštenim
postupcima i medu dodaju nedozvoljene i jeftine sastojke te na taj način utječu
i na cijenu meda.
Za provedbu službenih kontrola zdravstvene ispravnosti
i higijene hrane u Bosni i Hercegovini, uključujući i med, mjerodavna su
inspekcijska tijela u sastavu entitetskih, kantonalnih, gradskih i općinskih
uprava i službi za inspekcijske poslove.
- Na temelju podataka o laboratorijskim analizama hrane
koje Agencija prikuplja u saradnji s laboratorijama, u 2023. godini ukupno je
analizirano 258 uzoraka meda i pčelinjih proizvoda, pri čemu je utvrđeno da 15
uzoraka (5,81 posto) nije u skladu s važećim propisima.
Najčešći uzroci
nesukladnosti kod analiziranih uzoraka bili su sastav meda i mikrobiološki
parametri. S obzirom na to da su navedeni rezultati laboratorijskih analiza prikupljani
za potrebe procjene rizika, isti ne obuhvaćaju podatke o porijeklu analiziranih
uzoraka - ističu iz Agencije za sigurnost hrane.
Predsjednik Saveza udruženja pčelara Kantona Sarajevo (SUPKS) Edin Pašić kaže da je patvoreni med itekako dostupan potrošačima koji, s druge strane, nisu dovoljno educirani da prepoznaju takav med.
- Toliko je uznapredovala proizvodnja i
tehnologija proizvodnje patvorenih medova da i iskusni pčelari ne mogu napraviti
neku posebnu razliku. To se samo u labaratorijama može utvrditi.
Potrošačima savjetujemo da kupuju od poznatih pčelara i na samim pčelinjacima.
Inspekcije nisu dovoljno zastupljene na
tržištu, odnosno prodajnim mjestima
gdje su prisutni takvi medovi, a znamo da se prodaju i pored puta i dostupni
su svakom prolazniku.
Teško se boriti s tim problemom. Ove godine očekujemo bolje prinose meda i mislim da neće biti povećanja cijena meda. Kilogram neće biti više od 30 maraka - kazao za Faktor Pašić.