Zakonski rok od šest mjeseci za usvajanje Prijedloga zakona o zaštiti od nasilja u porodici i nasilja nad ženama RS-a, a u kojem se prvi put definiše femicid, istekao je 3. maja ove godine.

Zastupnice PDP-a u Narodnoj skupštini RS-a Tanja Vukomanović i Mirna Savić-Banjac upozorile su danas da je Ministarstvo porodice, omladine i sporta, bez obrazloženja, odustalo od ovog zakona, i to pod pritiskom nekih udrzuženja koja smatraju da će se uvođenje termina femicid ugroziti tradicionalna prodica i diskriminisati muškarci.

Podsjetile su da je poslovnikom o radu NSRS-a predviđen rok od šest mjeseci koje predlagač ima od nacrta do prijedloga zakona.

- To znači da je ovaj zakon bačen u vodu. Osim što je najteži oblik nasilja nad ženama nazvan pravim imenom, najveća novina jeste regulisanje postupka hitne mjere zaštite, a sve kako bi se osigurala brža reakcija nadležnih i da bi se spriječio upravo taj najteži oblik nasilja, odnosno ubistvo - rekla je Vukomanović.

Dodaje da je najviše bure na javnim raspravama bilo oko člana 6. ovog zakona, koji definiše šta je femicid, u čemu, tvrdi ona, nema ništa sporno.

- To što ministarstvo šuti daje nam prostora da naslutimo da su popustili pod pritiskom onih koji tvrde da će uvođenje termina femicid ugroziti tradicionalnu porodicu i diskriminisati muškarce. To nije tačno, osim ako se nasilje u porodici smatra tradicionalnim - ocijenila je Vukomanović.

Upitala je – "Da li Vlada čeka još jedno ubistvo da opet najavi novi zakon?"

Savić-Banjac je podsjetila da je prošle godine u BiH ubijeno deset žena uz sedam pokušaja ubistava. Od broja prijavljenih slučajeva nasilja u porodici, procesuirano je 35 posto, u 10 posto su izrečene predviđene mjere.

- Skoro 1.500 žena i djece zbrinuto je u sigurnim kućama, a Vlada RS-a se igra sa zakonima – dodala je.

Javna rasprava o Nacrtu zakona o zaštiti od nasilja u porodici i nasilja prema ženama, a kojim se u RS-u prvi put uvodi pojam femicid, održana je u Banjoj Luci 22. februara ove godine i izazvala je oštru polemiku između dijela učesnika i članova radne grupe, a osnovni razlog je bilo definisanje pojma – rodno zasnovano nasilje, rodni identitet i femicid.

Predstavnici nekoliko udruženja koja se bave pitanjima porodice i roditeljstva, tada su tvrdili i da su u izradi nacrta zakona učestvovala navodno i neka udruženja koja se finansiraju iz stranih ambasada, prije svega SAD-a i Velike Britanije, i da "realizuju projekte na bazi rodne ideologije".

U RS-u se na godišnjem nivou prijavi preko hiljadu slučajeva nasilja u porodici. Ova krivična djela čine oko 12 posto od ukupnog broja djela općeg kriminaliteta.