Crnogorski premijer Milojko Spajić saopćio je da će Crna Gora glasati u Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija (UN) za Rezoluciju o Srebrenici, te dodao da će predati dva amandmana na Rezoluciju u kojima stoji da je krivica za genocid individualna te da se ne može pripisati bilo kojoj etničkoj, vjerskoj ili drugoj grupi.

- Mi ćemo glasati za tu, ali i sve rezolucije koje osuđuju genocid. Mi smo sto posto usaglašeni s vanjskom politikom Evropske unije - kazao je Spajić.

Spajić je istaknuo kako na temelju predloženih amandmana niko ne može reći da Crna Gora osuđuje srpski narod, Srbiju ili RS.

- Srbi u Crnoj Gori čine značajan postotak našeg stanovništva i to nikada ne smijemo zanemariti. Za nas Srbi nisu i ne mogu biti genocidan narod. To i ne postoji. Nijedan narod nije genocidan - napisao je Spajić na društvenoj mreži X.

Rezolucija kojom se podsjeća na genocid nad Bošnjacima Srebrenice, počinjen u julu 1995, u maju bi se trebala naći na zasjedanju Generalne skupštine Ujedinjenih nacija.

Kao sponzori Rezolucije prijavile su se najutjecajnije zapadne države te značajne islamske zemlje, a među državama regije jugoistoka Evrope sponzori su joj Slovenija i Sjeverna Makedonija.

Rezolucija poziva da se 11. jula uspostavi kao međunarodni dan sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici, još jednom osuđuje sve postupke kojima se veličaju počinioci ratnih zločina, zločina protiv čovječnosti i genocida utvrđenih presudama međunarodnih sudova, ističe važnost dovršetka postupka potrage za posmrtnim ostacima preostalih žrtava koji do sada nisu pronađeni i poziva na nastavak procesuiranja počinilaca genocida koji su još na slobodi.

Od generalnog sekretara UN-a traži se uspostava programa informiranja pod nazivom "Genocid u Srebrenici i Ujedinjene nacije", koji bi trebao biti u primjeni već uoči naredne godine kada se obilježava 30. godišnjica tog zločina.

Rezolucijom se namjerava pozvati sve države da se u potpunosti pridržavaju svojih obaveza prema Konvenciji o prevenciji i kažnjavanju zločina genocida, poštuju međunarodno običajno pravo o sprečavanju i kažnjavanju genocida uz poštivanje relevantnih odluka Međunarodnog suda pravde (ICJ).

Usvajanju Rezolucije oštro se protivi Srbija te poduzima mjere ne bi li što veći broj članica UN-a uvjerila da barem ostanu suzdržane pri glasanju na Generalnoj skupštini.

Bivši srbijanski šef diplomatije i trenutni ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić smatra kako je odluka Crne Gore da će glasati za Rezoluciju UN-a o genocidu u Srebrenici "sramna i nečuvena".

Dačić je za današnji Kurir istaknuo da je "nevjerovatno" da zemlja u kojoj Srbi čine više od trećine stanovništva glasa za Rezoluciju kojom se "upravo Srbi predstavljaju kao genocidan narod".

Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić i predsjednik bosanskohercegovačkog entiteta RS Milorad Dodik insistiraju na tvrdnjama kako se ovom rezolucijom pokušava nametnuti kolektivna krivica srpskom narodu te insistiraju na tome da u Srebrenici nije bilo genocida iako je to potvrđeno presudama Haškog tribunala.  

Pripadnici vojske i policije bosanskih Srba su u julu 1995, nakon okupacije Srebrenice koja je bila proglašena zonom pod zaštitom UN-a, planski i sistemsku pobili su više od osam hiljada bošnjačkih muškaraca i dječaka, dok su žene i djecu protjerali iz enklave.

Zbog planiranja i provedbe genocida u Srebrenici na doživotni zatvor osuđeni su ratni politički i vojni čelnici bosanskih Srba Radovan Karadžić i Ratko Mladić.