U Federaciji Bosne i Hercegovine povećanje boračkih naknada kao i penzija ovisi o rastu bruto domaćeg proizvoda kao i indeksu potrošačkih cijena. Stoga, postavlja se pitanja koliki je rast BDP-a u prošloj godini ako su penzije u aprilu usklađene za 1,55 posto, a boračke naknade za nekoliko feninga, tačnije devet feninga, pa po mjesecu provedenom u odbrani zemlje umjesto pet KM iznosi 5,09 KM.

- Realni rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) u četvrtom tromjesečju 2023. godine, u odnosu na četvrto tromjesečje 2022. godine, prema prvoj procjeni, iznosi 2,5 posto.

Napominjemo da je osnovna svrha obračuna tromjesečnog bruto domaćeg proizvoda izračun realne stope rasta (koja za 2023. godinu iznosi 1,8 posto) i da se procjene zasnivaju na indirektnoj metodi, što može dovesti do manjih odstupanja nominalne i realne stope rasta BDP-a nakon objave godišnjeg BDP-a za 2023. godinu i to prvi rezultati 15.07.2024. godine, a konačni 22.11.2024. godine - navode iz Federalnog zavoda za statistiku i dodaju:

- S obzirom na to da se usklađivanje penzija vrši na osnovu procenta porasta nominalnog bruto domaćeg proizvoda i procenata porasta potrošačkih cijena u prethodnoj godini, bruto domaći proizvod u tekućim cijenama u Federaciji BiH za 2023. godinu iznosi 31.809.415 KM, i nominalno je veći za 8,0 posto u odnosu na 2022. godinu.

Indeks potrošačkih cijena u Federaciji BiH, 2023. godina u odnosu na 2022. godinu, iznosi 105,1.

U prijevodu, stopa rasta potrošačkih cijena, mjerena indeksom potrošačkih cijena (CPI) u 2023. godini iznosila je 5,10 posto u odnosu na 2022. godinu, dok stopa rasta BDP-a za 2023. godinu iznosi 8,00 posto. Primjenjujući zakonsku formulu za usklađivanje penzija 50 posto CPI (2,55 posto) plus 50 posto BDP (4,00 posto), dolazi se do konačnog iznosa redovnog usklađivanja penzija od 6,55 posto. Akontativno su u januaru penzije povećane za pet posto i u aprilu za mizernih 1,55 posto.

Realni rast bruto dodane vrijednosti u četvrtom tromjesečju 2023. godine zabilježen je u finansijskoj i djelatnosti osiguranja 9,7 posto, informacije i komunikacije 6,6 posto, trgovini na veliko i malo, popravka motornih vozila i motocikala, prijevoz u skladištenje, djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane 6,5 posto. Zatim, u građevinarstvu 6,0 posto, stručnim, naučnim i tehničkim djelatnostima 5,6 posto, umjetnosti, zabavi i rekreaciji 3,8 posto, obrazovanju, zdravstvu, socijalnoj zaštiti 1,2 posto. Poslovanju nekretninama 0,3 posto.

Pad BDP-a u poljoprivredi, snabdijevanju električnom energijom...

Realni pad bruto dodane vrijednosti zabilježen je u djelatnostima poput vađenje ruda i kamena, prerađivačkoj industriji, proizvodnji i snabdijevanju električnom energijom, plinom, parom. Kod snabdijevanja vodom, uklanjanja otpadnih voda, upravljanja otpadom te djelatnosti sanacije okoliša 4,0 posto, od čega u prerađivačkoj industriji 5,0 posto, poljoprivredi, šumarstvu i ribolovu 0,8 posto.

Ekonomski stručnjak Admir Čavalić objašnjava šta zapravo znači bruto domaći proizvod.

- To je ukupna naša godišnja proizvodnja. To je ono što mi na nivou godine proizvedemo novu vrijednost. Dakle BDP je vrijednost naših finalnih proizvoda i usluga - kaže Čavalić i dodaje da kada dolazi do pada BDP-a da je to u vezi sa usporavanjem njemačke ekonomije prije svega.