Greenpeace environmental activist during a protest against genetically modified organism (GMO) at a corn field in Lubomia

Genetski modifikovani organizmi na tržištu BiH: GMO u čokoladama, keksu, slatkišima…

Svakodnevno svi jedemo hranu koja u sebi sadrži određeni postotak genetski modifikovanih organizama, poznatih pod skraćenicom GMO, tvrdi profesor Poljoprivredno-prehrambenog fakulteta u Sarajevu Fuad Gaši.

– U gotovo svim prehrambenim prerađevinama, poput čokolada, keksa i drugih slatkiša, ali i u brojnim drugim prerađevinama, nalazi se sojin lecitin. Gotovo sva soja koja se proizvodi u svijetu je GMO. Pitanje je samo koliki je udio GMO-a u nekom proizvodu. Naime, do 0,9 posto udjela GMO u nekom proizvodu, prema međunarodnim standardima, pa tako i kod nas, ne tretira se kao GMO proizvod, nego samo iznad tog procenta – kazao nam je Gaši.

Sir nije GMO proizvod

– Šta se podrazumijeva pod pojmom GMO proizvod? Npr. preko 90 posto sira u svijetu se proizvodi primjenom rekombinantnog himozina. Prirodni himozin se izdvaja iz telećeg predželuca, a rekombinantni himozin proizvodi GMO bakterija. No, to sir ne čini GMO proizvodom nigdje u svijetu pa ni kod nas – izjavila je Adaleta Durmić-Pašić, šefica Laboratorije za GMO i biosigurnost hrane u Institutu za genetičko inženjerstvo Univerziteta u Sarajevu.

Dakle, jedemo hranu koja u većem ili manjem omjeru sadrži GMO organizme. A ako je već koristimo, pitanje je koliko je ona opasna.

U javnosti, ne samo u našoj zemlji, nego širom svijeta, vode polemike o mogućoj štetnosti ovih proizvoda. Moguće genske promjene kod ljudi, ozbiljna oboljenja, poput različitih oblika karcinoma, mnogih autoimunih bolesti, anomalije kod djece prilikom rođenja – samo su neka od pitanja koja brinu stanovništvo.

Kontrola kvaliteta

Prema dopisu, kojeg smo dobili od direktora Agencije za sigurnost hrane BiH Sejada Mačkića, još uvijek je rano govoriti o štetnosti GMO hrane.

– Činjenica je da diljem svijeta, a osobito u SAD-u, ljudi konzumiraju GMO hranu bez vidljivih utjecaja na zdravlje, što je evidentirano u brojnim recenziranim naučnim časopisima, dokumentima i izvještajima regulativnih tijela i agencija. Osnovno načelo procjene rizika i neškodljivosti GMO proizvoda jeste da se ocjenjuje pojedinačni proizvod, a ne tehnologija. To znači da se procjena rizika po zdravlje svake nove sorte ili hibrida obavlja prije početka komercijalne proizvodnje – izjavio je Mačkić.

Gaši je, komentarišući rasprave o štetnosti GMO hrane kazao da se već decenijama vrše ispitivanja o ovoj temi i nijednom naučnom studijom nije dokazana veza između oboljenja i GMO hrane, niti da GMO proizvodi mogu utjecati na genetsku strukturu čovjeka.

– Rizik od poremećaja genske strukture konzumiranjem GMO kukuruza jednak je riziku poremećaja genske strukture konzumiranjem konvencionalnog kukuruza – dodala je Adaleta Durmić-Pašić.

Gaši je napomenuo i da se inzulin, kojeg koriste dijabetičari, proizvodi korištenjem GM organizama, ali da se o mogućoj štetnosti ovakvog inzulina i ne govori, jer spašava na stotine života.

Prodaja GMO proizvoda u BiH

Domaći zakoni dozvoljavaju uvoz GMO proizvoda, ali uz strogi nadzor.

– Stavljanje na tržište genetski modificirane hrane dozvoljeno je isključivo u skladu sa jasno propisanom procedurom odobravanja i uz pridržavanje uslova propisanih Zakonom o GMO-u – kazao nam je Mačkić.

Prema njegovim riječima, još uvijek niti jedan GMO proizvod za ljudsku ishranu nije dobio odobrenje za stavljanje na tržište BiH. Istovremeno, 15 firmi iz naše zemlje dobilo je odobrenje za promet GMO sojom koja se koristi za ishranu stoke.

(A. Š./Faktor.ba)

Podijeli s prijateljima

Predsjednik najavio apelaciju Ustavnom sudu: Koči li Milan Dunović reforme u Federaciji

Slijedeći članak »

Faktor na kioscima: U BiH će se graditi 165 hidroelektrana

Kolumne

  •  

    Potpuno preuzeo Republikansku stranku: Savijanje kičme pred Trumpom

    Prije 12 sati

    U ovom trenutku, najbolja izložba u New Yorku vjerovatno je retrospektiva Lászla Moholy-Nagya u Muzeju Gugenhaim. Rođen u jevrejskoj porodici u Mađarskoj 1895. godine, on je upio ...

    >
  •  

    Zakoni i pustošenje galerijskih fundusa: Krijumčari umjetnina svima su poznati

    Prije 14 sati

    Piše DŽEMAL DŽAKMIĆ Problem krijumčarenja vrijednim umjetničkim djelima postoji koliko i umjetnost. U svijetu je ta pošast mnogo raširenija, valjda i zbog vrijednosti djela nenadmašnih slikara, koja ...

    >
  •  

    Svi mu sve obećavaju: Komarici otvorena vrata – kad odlazi

    Prije 2 dana

    Piše: PREDRAG ZVIJERAC Banjalučki biskup Franjo Komarica najaktivniji je katolički svećenik u Bosni i jedini je koji stvari uvijek naziva pravim imenom. Malo ko ga, ipak, čuje ...

    >
  • Najnovije

    X

    Pratite FAKTOR i na Facebooku!