VH-Popis stanovnistav

STAV – Rezultati popisa stanovništva Bosne i Hercegovine iz 2013. godine: Bošnjaka je više od pedeset posto (INFOGRAFIKA)

Prvi put otkako se vrše popisi stanovništva u Bosni i Hercegovini jedna etnička grupa prešla je natpolovičnu većinu. Rezultati potvrđuju potpuno narušenu etničku strukturu Bosne i Hercegovine, znatno smanjenje ukupnog broja stanovnika, poraz ideje bosanstva i gotovo potpuni nestanak Hrvata u Republici Srpskoj i Srba u Federaciji BiH

Piše: Mahir SOKOLIJA

Prema podacima do kojih je došao Stav, u Bosni i Hercegovini 2013. godine živjelo je 3.559.000 stanovnika, od čega je bilo 50,24% Bošnjaka (1.789.000), 30,6% Srba (1.089.000), 15,47% Hrvata (550.000) i 3,69% ostalih (131.000). Riječ je o rezultatima po “varijanti jedan”, u vezi s kojom je postignut konsenzus između predstavnika Bošnjaka, Hrvata te Međunarodnog monitoring tima, a koje predstavnici iz Republike Srpske ne žele prihvatiti. Od ukupnog broja popisanih (3.791.662), u ovoj prvoj varijanti oduzeti su nezakonito popisani stanovnici (približno 233.000 osobe) primjenom u svijetu uobičajenih metodoloških postupaka.

Za tango je nekada potrebno četvero

Službene rezultate popisa iz 2013. nećemo dobiti ni u ovoj godini. Umjesto sjednice koja je bila zakazana za 15. oktobar, članovi Centralnog popisnog biroa, prema pisanju Faktora, jedni drugima poslali su e-mailove potvrđujući da ostaju pri prethodnim stavovima. Zakonski okvir koji predviđa da rezultati moraju biti objavljeni do 1. jula 2016. godine još nije prekršen, ali je taj krajnji rok bio predviđen za objavu svih rezultata, među kojima su nacionalna pripadnost, jezik i religija bila tek tri od ukupno 45 postavljenih pitanja. Teško je očekivati da će do sredine sljedeće godine biti moguće objaviti sve rezultate, čak ako i kojim čudom bude postignut dogovor.

Za službeno objavljivanje rezultata popisa iz 2013. godine potrebna je saglasnost predstavnika Federacije BiH (Bošnjaka i Hrvata), Republike Srpske (Srba) i Međunarodnog monitoring tima (međunarodne zajednice). Predstavnici Republike Srpske insistiraju na uspostavljanju i primjeni strožijih pravila obrade podataka, prema kojima će po “varijanti dva” iz ukupnog broja popisanih biti isključeno 367.000 osoba, a po “varijanti tri” 437.000, skoro dvostruko više od onoga na šta su ostali pristali. Zadržavanje na različitim pozicijama, s kojih je približavanje moguće tek ako jedna od strana prihvati varijantu one druge, drži rezultate popisa u pat-poziciji. Koja god varijanta bila prihvaćena, ukupni procenti među rezultatima o etničkoj pripadnosti neće se znatno mijenjati, ali hoće sasvim dovoljno da Bošnjaci ne budu natpolovična većina. Prema jednoj od varijanti koju predlažu predstavnici iz Republike Srpske, a koja u provjeri rezidentnog boravka popisanih stanovnika podrazumijeva korištenje popisnog pitanja 40, o mjestu rada i školovanja, i kojom se isključuje ukupno 367.000 popisanih, Bošnjaci čine 49,95% stanovnika, Srbi 31,1%, Hrvati 15,25, a ostali 3,7%. Po drugoj varijanti, kojom se isključuje 437.000 osoba, a primjenom dodatnih pravila na već postojeća u drugim dvjema varijantama, Bošnjaci bi činili 49,8% stanovnika, Srbi 31,4%, Hrvati 15,1%, a ostali 3,7%.

Primijeni li se druga varijanta, ukupan broj stanovnika u Bosni i Hercegovini bio bi približno 3.424.000, a u slučaju da se usvoji najrestriktivnija metoda 3.354.000. Primjenom ove metode najlošije bi procentualno prošli Hrvati, kojih bi u odnosu na prvu varijantu bilo manje za 43.000, odnosno za skoro 8%. Bošnjaka bi bilo manje za 119.000 (6,65%), a Srba za 36.000 (3,3%). Gledano po entitetima, Hrvata bi u RS-u bilo manje za 13,3%, Bošnjaka za 16,4%, a Srba za 3,2 posto. U Federaciji bi Bošnjaka bilo manje za 5,2%, Srba za 3,6%, a Hrvata za 7,6 posto.

Povratak u 20. stoljeće

Prema rezultatima popisa iz 1991. godine u Bosni i Hercegovini bilo je 4.377.033 stanovnika. Bošnjaka je bilo 1.898.963 (43,4%), Srba 1.365.093 (31,2%), Hrvata 759.906 (17,4), Jugoslavena 242.032 (5,5%), a ostalih 111.039 (2,5%).

Po rezultatima iz “varijante jedan” broj Bošnjaka u odnosu na popis iz 1991. godine smanjen je za 114.000 (6%), Srba je manje za petinu – 277.000 (20,3%), Hrvata za četvrtinu – 210.000 (27,7%), a ostalih za 216.000 (62,3%). Bošnjaci su se ovim rezultatima Popisa brojem vratili na sredinu osamdesetih godina prošlog stoljeća, Srbi na sredinu, a Hrvati na početak tridesetih godina 20. stoljeća.

Etničko čišćenje u Brčkom nije uspjelo

Prema popisu iz 1991. godine, u Brčkom je živjelo 87.627 osoba, približno 3.500 više nego prema rezultatima popisa iz 2013. godine. Predratni popis zabilježio je 38.617 (44,1%) Bošnjaka, 18.128 (20,7%) Srba, 22.252 (25,4%) Hrvata, 5.731 (6,5%) Jugoslavena i 2.899 (3,3%) ostalih. Rezultati koje još ne priznaju iz Republike Srpske pokazuju da je Bošnjaka 2013. godine bilo približno 36.000 (42%), Srba 29.000 (34%), Hrvata 17.000 (20%) i ostalih 2.000 (2,4%). Podaci svjedoče da nije došlo do izrazitog nacionalnog disbalansa u odnosu na prijeratno razdoblje.

Premda su Srbi i procentualno i u apsolutnim brojevima porasli, pa su od četvrtine stanovništva postali trećina, Brčko ostaje jedna od rijetkih sredina u Bosni i Hercegovini, ako ne i jedina, koje su povratile multietnički karakter, ali i jedna od rijetkih prijeratnih općina s tako visokim procentom ujednačenosti podataka s onima iz 1991. godine.

(Kompletan tekst pročitajte u novom broju magazina STAV, koji je u prodaji)

(Faktor.ba/Magazin STAV)

Podijeli s prijateljima

STAV INTERVJU – Ismail Palić: ANUBiH nije trebala odgovarati na prljave političke provokacije SANU-a

Slijedeći članak »

Srebrenica bez pekare, mesnice i slastičarne: Umjesto kolača Emir prodaje polovnu garderobu (FOTO)

Kolumne

  •  

    Potpuno preuzeo Republikansku stranku: Savijanje kičme pred Trumpom

    Prije 19 sati

    U ovom trenutku, najbolja izložba u New Yorku vjerovatno je retrospektiva Lászla Moholy-Nagya u Muzeju Gugenhaim. Rođen u jevrejskoj porodici u Mađarskoj 1895. godine, on je upio ...

    >
  •  

    Zakoni i pustošenje galerijskih fundusa: Krijumčari umjetnina svima su poznati

    Prije 21 sat

    Piše DŽEMAL DŽAKMIĆ Problem krijumčarenja vrijednim umjetničkim djelima postoji koliko i umjetnost. U svijetu je ta pošast mnogo raširenija, valjda i zbog vrijednosti djela nenadmašnih slikara, koja ...

    >
  •  

    Svi mu sve obećavaju: Komarici otvorena vrata – kad odlazi

    Prije 2 dana

    Piše: PREDRAG ZVIJERAC Banjalučki biskup Franjo Komarica najaktivniji je katolički svećenik u Bosni i jedini je koji stvari uvijek naziva pravim imenom. Malo ko ga, ipak, čuje ...

    >
  • Najnovije

    • Sarajevo: Sanirano oko 600 metara ulice Nalina

      Prije 4 minute

        Ovaj projekat je koštao oko 165.000 KM. S obzirom na loše stanje prethodnog asfalta u spomenutoj ulici, rekonstrukcija je podrazumijevala skidanje starog oštećenog asfalta i tampona, ...

      >
    X

    Pratite FAKTOR i na Facebooku!