Download-ujte našu aplikaciju

17:12 / 08.10.17

Admira za život zarađuje uzgajajući kupus: Bolje je ovo nego raditi u firmi za 300 KM

Dvadesettrogodišnja Admira Muratspahić iz naselja Dražev Dolac kod Gornjeg Vakufa-Uskoplja kaže kako je od malih nogu znala da će se baviti poljoprivredom, u mjestu gdje je tradicija proizvodnje kupusa stara desetljećima.

Admira Muratspahić FOTO: FENA
Admira Muratspahić FOTO: FENA

- U poljoprivredu sam se zaljubila još kao djevojčica, u četvrtom razredu, kada sam s tatom prodavala povrće na pijaci. Do podne sam radila za pijačnim štandom, a od podne bila u školskoj klupi - kazala je.

Nije joj, dodaje, bilo teško da se budi ujutro oko pet sati i da, skupa s ostalim ukućanima, obavlja teške poljoprivredne poslove.

Nastavila je školovanje u bugojanskoj gimnaziji, koju je završila 2013. godine odličnim uspjehom.

Onda se udala, rodila dvoje djece i, na preporuku oca, na jednoj njivi zasadila kupus od čije prodaje je već u prvoj godini zaradila svoj prvi novac.

Priznaje da je to bila "odskočna daska" da dobije veći motiv i snagu za intenzivnije bavljenje poslom za koji smatra da ima perspektivu na tlu gornjovrbaske regije.

- Imamo dosta dulumaže, tako da sada svi radimo oko kupusa. Naporno je, ali zaboravimo na umor kada vidimo da smo postigli dobar rezultat - govori ova mlada i vrijedna žena.

Više voli, nastavlja, svakodnevno obavljati poljoprivredne poslove, nego "raditi u nekoj tvornici za plaću od 300 KM".

- S tim primanjem, ne bih mogla ništa ostvariti, a tek sam se počela kućiti. Poljoprivreda je varljiva, jedne godine zaradiš više, jedne manje. Ali ko zna novac usmjeriti na pravi način, može pristojno živjeti i fino "ušparati" - naglasila je.

Dodaje da njena porodica kupus proizvodi većinom na iznajmljenim parcelama i da se bez obzira na to što za to izdvajaju određena sredstva, isplati obrađivati zemlju.

- Zimi odmaramo, pravimo planove za novu sezonu, družimo se. Veoma je važno i to što se slažemo, i pomažemo jedni druge. U tome je, možda, formula za uspjeh koji postižemo - zaključuje Admira.

Priznaje na kraju da pomalo žali što, zbog nedostatka finansija, nije uspjela upisati fakultet kao neke njene prijateljice. Vjeruje da će jednog dana zaraditi dovoljno novca da krene u ostvarenje ove svoje neispunjene želje.

Ne kaje se, ipak, što je pokrenula proizvodnju kupusa, iako je svjesna da je odabrala jedan od težih puteva da zaradi za život.

- U potrazi za egzistencijom, mladi ljudi u posljednje vrijeme mahom napuštaju BiH. Nemamo, naravno, svi takvu priliku. Osim toga, ne možemo svi ni otići iz zemlje - poručila je Admira Murastpahić.