Download-ujte našu aplikaciju

10:17 / 06.11.17

Bobovac prije 15 godina proglašen nacionalnim spomenikom: Kraljevski grad česta meta vandala

Prije 15 godina, 6. novembra 2006. godine, Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine (BiH) nacionalnim spomenikom proglasila je historijsko područje – srednjovjekovni kraljevski grad Bobovac, smješten nedaleko od sela Mijakovići i Dragovići, općina Vareš, na čijem je području registrirano još sedam nacionalnih spomenika.

Bobovac je stolno mjesto bosanskih vladara u 14. i 15. stoljeću. Pružao je zaštitu bosanskim vladarima, od bana Stjepana II (1322-1353) i kralja Tvrtka I Kotromanića (1353–1391) do Stjepana Tomaševića (1461–1463).

Bobovac bedemima, bansko-kraljevskim dvorom i četirima palačama, gradskim kapijama, crkvenim objektima, kapitelima, nalazima fresko-slikarstva i raznovrsnog zanatsva, crkvenim zvonima, ali i kraljevskim mauzolejom svjedoči o eminentno evropskoj situiranosti i kvaliteti života.

Unutar njegovih zidina čuvala se i bosanska kruna, a 1463. godine osvojile su ga Osmanlije.

Ujedno je jedini srednjovjekovni grad–utvrda u BiH čiji je vladarski dvor u cjelini istražen i predstavlja karakterističan primjer srednjovjekovne arhitektonske i urbanističke cjeline, savršeno uklopljene u prirodni ambijent.

Najviše domaćih turista

Admir Čizmo, turistički vodič na području Bobovca, za Anadoliju je izjavio kako je unutar zidina bilo oko 40.000 kvadratnih metara. Dodao je kako je Bobovac opasavalo 1.100 metara zidina.

Podsjetio je da su u Zemaljskom muzeju u Sarajevu izloženi određeni pronalasci sa područja Bobovca, te da su danas od brojnih kula ostali samo ostaci palače i mauzolej u kojem su 50-ih i 60-ih godina prošlog stoljeća rađena arheološka istraživanja.

- Mauzolej na Bobovcu prvenstveno je služio kao dvorska kapela. U samom mauzoleju naznačena su četiri grobna mjesta. Zna se tačno da su u grobovima bili sahranjeni Tvrtko II Tvrtković, Stjepan Ostoja, Stjepan Tomašević i Tvrtkova žena Doroteja Gorjanska - izjavio je i dodao kako se u blizini nalazi i dječji grob za koji nije poznato kome pripada.

Govoreći o posjećenosti, Čizmo je kazao kako je u posljednja tri mjeseca ove godine bilo između 2.800 i 2.900 posjetilaca.

Prema njegovim riječima, turisti najčešće dolaze iz Kaknja, Visokog, Sarajeva, Zenice i Vareša, ali je bilo posjeta iz svih strana svijeta.

- Ove godine su tu bili Česi, Poljaci, Francuzi, Španci, čak i ekipa iz Tanzanije, iz Amerike, Kanade, Australije, Rusije - rekao je Čizmo.

Podsjetio je kako dolaze i učenici osnovnih škola i dodao kako ga djeca najčešće pitaju zašto je baš tu pravljen dvor i kako se živjelo u to vrijeme.

 - Najstariji nalazi na samom Bobovcu su iz brozanog doba, dakle oko dvije hiljade godina prije Krista, od sada jedno četiri hiljade godina. U blizini Bobovca su veliki rudnici, a i za vrijeme srednjevjekovne Bosne, najveće kraljevo blago u njegovom posjedu bili su rudnici, zapravo rude, najčešće metala - podsjetio je Čizmo.

Bobovac u lošem stanju

Predstavnici Povjerenstva za očuvanje nacionalnih spomenika krajem prošlog mjeseca posjetili su Vareš i tom prilikom razgovarali sa načelnikom Zdravkom Maroševićem o zaštiti kulturnih dobara i njihovom uključivanju u razvoj općine.

- Dogovoren je i nastavak saradnje na aktivnostima i projektima u vezi sa zaštitom spomenika sa posebnim osvrtom na Bobovac, koji se nalazi u lošem stanju. Posebno je važna izrada planske dokumentacije, koja će, osim određivanja upravitelja prostorom, definirati pravce konzervacije, restauracije i prezentacije ovog nacionalnog spomenika. Važno je i poboljšanje putne infrastrukture jer postojeći makadamski putni pravac ne zadovoljava osnovne uvjete za neku značajniju turističku posjetu, izuzevši tokom obilježavanja određenih datuma i događaja - navode iz Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika.

Iz Federalnog ministarstva kulture i sporta istakli su kako su na zaštiti nacionalnog spomenika urađeni konzervatorski radovi na zidovima SG Bobovca, Grobnoj kapeli, te stolarija na istoj (2002), nastrešnica na SG Bobovac na zaravni ispod "Kule na Visu" (2003/2004), konzervatorsko-restauratorski radovi u enterijeru Grobne kapele i izrada stalne postavke (2005), ali i tekuće održavanje i uređenje pristupnog puta SG Bobovac u dužini od 250 metara (2008).

Izrađen je "Master plan razvoja i očuvanja prirodnih vrijednosti i kulturno-historijskih spomenika na području općine Vareš i Kakanj (2008), te studija izvodljivosti "Stari grad Bobovac – Sanacioni konzervatorsko-restauratorski radovi" - faza I (2012).

- U narednom periodu se planiraju aktivnosti oko konzervatorsko-restauratorskih radova na Grobnoj kapeli – dotrajala šindra i slično; konzervatorski radovi na zidovima, sanacija vodovodnih i kanalizacionih instalacija na "nastrešnici" i dovođenje u funkciju iste i tako dalje, a sve prema finansijskim mogućnostima - istakli su iz Ministarstva.

Napomenuli su da je u nadležnosti Zavoda za zaštitu spomenika Federacije BiH koji se nalazi u sastavu federalnog Ministarstva kulture i sporta obavljanje stručnih i drugih poslova koji uglavnom zahtijevaju primjenu stručnih i naučnih metoda rada, te s njima povezanih upravnih poslova u oblasti zaštite kulturno-historijskog naslijeđa.

Da je još puno toga potrebno uraditi na zaštiti, ali i pristupu samom Bobovcu, svjesni su i njegov čuvar Samir Jusić, ali i Šaban Ibrišimović,  predsjednik Udruženja građana "Čuvari bosanske krune Bobovac" iz Mijakovića.

Jusić je rekao kako je njegova zadaća prvenstveno da čuva Bobovac. Osim toga, nadležan je i za održavanje staza, ali i brine se i o čistoći okoliša.

- Ujutru i uvečer obilazim kompletno područje. Otprilike, ako nema puno nečega da bih radio, potrebno je oko sat i po do dva u jednom obilasku - kazao je Jusić, koji ovaj posao obavlja već tri mjeseca.

Najveći problem mu predstavlja ako posjetioci pale vatru, što je izričito zabranjeno.

- Nekima je teže dokazati da se vatra ne smije ložiti. Znaju proći pored znaka "Zabranjeno loženje vatre, bacanje smeća" i lože vatru pet metara od znaka - dodao je Jusić, koji smatra da stariji posjetioci češće poštuju upozorenja.

S obzirom na otežan pristup terenu, posvećuju pažnju tome da posjetioci imaju prikladnu obuću tokom obilaska, a planiraju i dodatno osiguravanje staze.

- Poslije proglašenja kraljevskog grada Bobovca, nadležni Zavod za zaštitu spomenika je pristupio izgradnji objekta kod pod kulom Vis, u čijem sastavu imaju mokri čvorovi i ostava. Zamišljen je kao objekat za manifestacije, za turiste da se mogu sakriti od kiše i sunca tokom posjete kraljevskom gradu Bobovcu - kazao je Ibrišimović koji je dodao kako je Udruženje tri godine bilo upravitelj na Bobovcu.

Istakao je kako od tog perioda nije bilo posebnih zahvata na zaštiti zidina tvrđave.

Rekao je kako su iz Udruženja stavili akcenat na osiguranje prilaznih puteva, prokrčavanje staza, čišćenje od korova i tome slično. Kazao je kako ima ukupno 2.600 staza, koje su sve uspjeli otvoriti.

Podsjetio je kako su 2010. doveli vodu na kraljevski grad Bobovac, jer se tokom boravka turista pokazala potreba za tim. Dodao je i kako su imali slučaj vandalizma, odnosno presijecanja vodovoda, što je sanirano ove godine. 

Tursitički vodič i suvenirnica

- Aktivacijom suvernirnice na Sjevernoj kapiji tvrđave, mi smo počeli s organizacijom dočeka, prihvata turista. To i jeste bila namjena izgradnje suvernirnice. Od tog perioda, od 2014, na Bobovcu u vrijeme sezone (od maja do decembra), postoji turistički vodič - rekao je Ibrišimović, koji je dodao kako su imali detaljne evidencije o profilu posjetilaca.

Ibrišimović je dodao kako na osnovu značaja Bobovca za historiju BiH i vremena srednjevjekovne Bosne, posjećuje ga jako malo gostiju, te naglasio kako su statistikom obuhvaćene komercijalne posjete prikazane kroz kupljene ulaznice, dok su posjetioci koji su dolazili na naučne i vjerske manifestacije, kojih je bilo mnogo više, bili oslobođeni plaćanja.

- Gosti koji su dolazili na obroke, konake, uglavnom, 95 posto su se žalili na pristupne puteve. Nažalost, i iz pravca Kaknja i iz pravca Vareša postoji regionalna cesta koja je u jako lošem makadamskom stanju - rekao je Ibrišimović. On smatra da je upravo ta cesta jedan od osnovnih razloga male posjećenosti.

Za kraj je naglasio kako je od 2015. godine urađeno puno, ali da još ima mnogo toga što bi se moglo uraditi kako na zaštiti tako i na promociji ovog nacionalnog spomenika. Izdvojio je kako rade na tome da se prekrije mauzolej, koji bi zub vremena mogao dodatno narušiti.