Download-ujte našu aplikaciju

11:06 / 23.08.17

Doc. dr. Elmir Jahić o kardiovaskularnim bolestima: Broj umrlih za godinu povećao se 11 posto, svaka normalna zemlja bi se zabrinula

Autor: A. Sijerčić

Kardiovaskularne bolesti i dalje su vodeći uzrok smrti od kojih, prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, godišnje umre 17,8 miliona ljudi. Ono što zabrinjava je to da će ova brojka rasti te da će 2030. godine dostići cifru od 23 miliona. 

Bolesti srca i krvožilnog sistema vodeći su uzrok smrti i u Bosni i Hercegovini.

Prema podacima koje smo dobili iz Federalnog zavoda za javno zdravstvo, vodeće oboljenje, kao uzrok smrti stanovnika većeg bh. entiteta, je akutni infarkt miokarda sa stopom od 91,0 na 100.000 stanovnika, koliko je zabilježeno tokom 2016. godine.

Pogledamo li na grafikonu podatke iz 2010, kada je stopa smrtnosti od ovog zdravstvenog problema bila 69,2 na 100.000 stanovnika, može se zaključiti kako se i na području FBiH, iz godine u godinu bilježi značajan porast smrtnih slučajeva od bolesti srca.

Naša zemlja, prema riječima doc. dr. Elmira Jahića, načelnika Klinike za kardiovaskularne bolesti Univerzitetsko kliničkog centra u Tuzli, u negativnom smislu, itekako odskače od svjetskog prosjeka.

 Oskudijevamo sa centrima i kardiolozima

- Najnoviji podaci govore da se smrtnost od kardiovaskularnih bolesti, na području Federacije BiH popeo na 53, dok u svijetu ta brojka iznosi 31 posto. Primjera radi, u Sloveniji 40 posto ljudi umire od ovih bolesti, a u Francuskoj postotak je ispod 30. U RS-u, situacija je još gora, jer u Federaciji rade četiri centra u kojima se izvodi primarna perkutana koronarna intervencija, a u RS-u samo u Banjoj Luci. Nešto se pokušava u Bijeljini, ali to je još uvijek sve u povoju. Od stotinu ljudi koji umru u našem entitetu, kod 53 slučaja uzrok su kardiovaskularne bolesti. U 2014. od kardiovaskularnih bolesti umrlo je 10.536 osoba, a samo godinu kasnije brojka se povećala na 11.672 osobe, odnosno 53,3 posto. Dakle, za godinu imamo povećanje od 11 posto. Mislim da bi se, nakon ovih brojki, u svakom normalnom sistemu trebala upaliti crvena lampica. Međutim, ja u BiH ne vidim bilo kakvu suvislu organiziranu akciju po tom pitanju. Istina, na nekim nivoima imamo pomaka, ali prije svega zdravstvenih ustanova, gdje zdravstveni radnici pokušavaju da urade ono što je u nihovoj moći, ali one su limitirane mnogim drugim problemima - ističe Jahić.

Više je razloga, ističe Jahić, koji su doprinijeli da imam ovako nepopularne brojke.

- Državne institucije koje se bave zdravljem građana, morale bi dati bolju podršku zdravstvenim institucijama. Kada govorimo o akutnom infarktu miokarda, procedure koje važe u zemljama u našem susjedstvu, kao što su Hrvatska, Slovenija i Srbija, na konkretan način bi se trebale primijeniti i kod nas. Mislim na primarni PCI, terapiju koja se kod nas još uvijek sporadično izvodi. Oskudijevamo sa centrima, nemamo dovoljno interventnih samostalnih kardiologa, ali ni sredstava koji su namijenjeni za ove svrhe - naglašava Jahić.

U cilju rješavanja ovog problema, u BiH bi se, kaže Jahić, pod hitno trebala uspostaviti adekvatna mreža za tretman akutnog infarkta miokarda, kako bi pacijenti u svim dijelovima naše zemlje, u svakom trenutku, bili tretirani u skladu sa evropskim i svjetskim smijernicama.

- Pacijenti na području sjeveroistočne Bosne imaju, da tako kažem, tu privilegiju. Međutim, mnogi dijelovi naše zemlje su nepokriveni, a i u nekim sredinama gdje se taj tretman radi, ne izvodi se 24 sata dnevno sedam dana u sedmici. Osim toga, puno više se mora raditi na primarnoj, odnosno preventivnoj medicini, u smislu propagiranja zdravog načina života. Oko 80 posto pacijenata, koji nam dolaze, a koji se liječe od šećerne bolesti ili visokog krvnog pritiska, koji su okidači za srčani i moždani udar, imaju neregulisan dijabetes i visok pritisak. To znači da nisu adekvatno tretirani, da se ne pridržavaju svih uputa, da im terapija nije dobro ordinirana – podcrtava Jahić.

Ljekar dnevno pregleda 70 pacijenata

Prema njegovim riječima, trebala bi se napraviti mreža preventivne primarne zdravstvene zaštite koja će omogućiti adekvatan tretman pacijenata.

- Nama je takva situacija u primarnoj zdravstvenoj zaštiti da ljekar porodične medicine danas mora pregledati 60 ili 70 pacijenata. Teško da će se u svim slučajevima dobiti kvalitetan zdravstveni pregled - istakao je Jahić.