Download-ujte našu aplikaciju

08:28 / 13.06.17

Dr. Halima Resić: Doniranje organa u BiH je još tabu tema

Autor: M. Radević

Sarajevo će od 4. do 8. oktobra biti domaćin 13. kongresa Balkanske asocijacije nefrologa BANTAO, najvećeg regionalnog događaja iz oblasti nefrologije, koji će biti održan pod pokroviteljstvom Svjetskog udruženja nefrologa (ISN) i Evropskog udruženja nefrologa (ERA -EDTA).  

Prvi put su Sarajevo i Bosna i Hercegovina domaćin ovog važnog skupa, koji će okupiti i neke od najvećih svjetskih stručnjaka iz oblasti nefrologije, dijalize i transplantacije.

Udruženje nefrologa BiH suorganizator je kongresa, čiji će učesnici uz kurs kontinuirane medicinske edukacije dobiti evropske certifikate, ističe prof. dr. Halima Resić, predsjednica Organizacionog odbora BANTAO kongresa.

- Balkanska asocijacija nefrologa okuplja 11 zemalja Jugoistočne Evrope i broji oko 1.100 nefrologa. Veliki je interes za učešće na kongresu, željeli smo dovesti najeminentnije eksperte iz ovih oblasti, tako da će u Sarajevo doći i predsjednik Evropskog udruženja nefrologa, kao i bivši predsjednik Svjetskog udruženja nefrologa. Imaćemo i Forum mladih nefrologa i očekujemo između 300 i 400 učesnika – kaže prof. dr. Halima Resić.

Hronična bubrežna bolest predstavlja jedan od najvećih zdravstvenih problema u svijetu. Nažalost, u BiH se ne radi gotovo ništa na prevenciji bubrežnih oboljenja, a to je i jedan od razloga zbog kojih se broj pacijenata koji su na dijalizi u našoj zemlji u posljednjih deset godina udvostručio.

Prema podacima Renalnog registra, u BiH je oko 3.000 pacijenata na dijalizi. Blizu 230 pacijenata u Federaciji BiH trenutno su na listi čekanja za bubreg, a između 600 i 700 pacijenata bili bi kandidati za tzv. kadaveričnu transplantaciju, to jest transplantaciju organa od umrlih osoba. Najčešći uzroci bubrežnih oboljenja su šećerna bolest i povišen krvni pritisak, kaže dr. Resić.

- Hronična bubrežna bolest javlja se u starijoj životnoj dobi, tako da su rizična grupa osobe iznad 65 godina starosti. Kod nas su upalne bolesti, tzv. upala bubrega, vodeći uzrok hronične bubrežne bolesti, ali broj pacijenata sa dijabetesom koji uz to imaju i bubrežno oboljenje je također veliki. Struktura dijaliznih pacijenata se znatno promijenila. Prije 30 godina, osoba koja ima 50 godina smatrana je pacijentom starije životne dobi, a danas imamo pacijente koji su na dijalizi i sa 50 godina. Od njih tri hiljade, oko 40 posto je iznad 65 godina starosti i bolest češće pogađa muškarce, nego žene – objašnjava naša sagovornica.

U zemljama u kojima sistem transplantacije organa nije dovoljno razvijen, kao što je to slučaj sa BiH, pacijenti, nažalost, provedu niz godina na dijalizi čekajući transplantaciju. - Imamo timove koji su sposobni da rade transplantacije, ali još nemamo odgovarajuće sistemsko rješenje da se taj broj kadaveričnih transplantacija poveća. Nema ni kolektivne svijesti građana o doniranju organa, to je kod nas još tabu tema. Zakon o pretpostavljenom pristanku, na čije usvajanje se u BiH čeka već nekoliko godina, pokazao kao izuzetno dobar u većini zemalja koje ga primjenjuju. Suština je da i kad se usvoji taj zakon, porodica se uvijek mora pitati. Naši građani moraju biti upoznati s tim da bez obzira na to što je neko potencijalni donor, bez saglasnosti familije se ne mogu uzimati organi. Tim pretpostavljenim pristankom povećava se mogućnost za veći broj kadaveričnih transplantacija. Nažalost, svjedoci smo koliko mladih ljudi gine i ti organi ostaju neiskorišteni, a nekome mogu spasiti život. Naravno, niko od nas ne voli da razmišlja o smrti, ali moramo imati svijest o tome koliko je važno doniranje organa – naglašava prof. dr. Halima Resić.

Od 2006. godine do danas u BiH je bilo ukupno 20 donora organa, i od toga je njih osmero potpisalo donorske kartice. Posljednjih mjeseci obnovljene su aktivnosti Donorske mreže Bosne i Hercegovine i plan je da se najesen realizira velika kampanja o važnosti doniranja organa na nivou cijele države.

Samo u Kantonu Sarajevo do sada je potpisano 10.000 donorskih kartica. Građani koji to žele kartice mogu potpisati na Klinici za hemodijalizu KCUS-a, gdje mogu dobiti i sve informacije o doniranju organa.