Download-ujte našu aplikaciju

22:02 / 10.11.17

Elma Hašimbegović upozorava: Zgradi Historijskog muzeja BiH je prijeko potrebna rekonstrukcija

Autor: M. Ču.

Aktivnosti, rezultati i statistika pokazali su da je Historijski muzej BiH posljednjih godina znatno napredovao, otkako je na njegovo čelo sjela Elma Hašimbegović.

Hašimbegović: Sa zadovoljstvom mogu reći da je kalendar za narednu godinu već popunjen
Hašimbegović: Sa zadovoljstvom mogu reći da je kalendar za narednu godinu već popunjen

Zajedno sa ostalim uposlenicima uprkos teškim uslovima rada pokazala je iznimnu ljubav prema kulturno-historijskom naslijeđu BiH i želju da se ono maksimalno sačuva i promovira. Tako je publika u prethodnom periodu svjedočila brojnim događajima koji su dali novi puls Historijskom muzeju BiH.

Jeste li zadovoljni atmosferom koja vlada u muzeju. Koliko se ona popravila od Vašeg dolaska na mjesto direktora do sada?

Atmosfera se počela mijenjati u onom trenutku kad je muzejski tim odlučio da stvar uzme u svoje ruke, promjene su se ponajprije desile u našim glavama, probudila se želja i odlučnost da smo mi ti koji mogu učiniti nešto za muzej (budi promjena koju želis vidjeti), a onda su se i stvari prirodno počele mijenjati. Uz politiku otvorenosti, promoviranja muzeja kao mjesta za konstruktivni dijalog, učenje i razmjenu, umrežavanje sa domaćim i međunarodnim partnerima, kreiranjem različitih sadržaja, publika je počela dolaziti i dobili smo instituciju u koju se rado dolazi i u kojoj se prijatno osjeća. Atmosfera živog i dinamičnog mjesta je najbolji podstrek za daljnji rad timu muzejskih profesionalaca kojima elana, ideja i volje sigurno ne manjka.

Kakva je posjećenost muzeja, koliko je to turista na sedmičnom ili mjesečnom nivou?

Brojka od 7000 posjetitelja u jednom danu, u toku Noći istraživača, je zaista impresivna. Još više veseli podatak da je riječ o domaćim posjetiteljima, a najbolje od svega je što se radi o najmlađim članovima našeg društva. Iz takvih posjeta se razvija svijest o muzejima i kulturno-historijskom naslijeđu Bosne i Hercegovine, a u nekim slučajevima i konkretna saradnja, čiji rezultat je npr. izložba arhitektonske fotografije muzeja koju smo ove sedmice (7.11.) realizirali sa mladim fotografima iz CreativeShooting Teama iz Zenice. Ponekad su rezultati brzi i vidljivi, ali treba razmišljati i o dugoročnim posljedicama i s tim u vezi o potrebi kontinuiranog rada sa mladima. U novembru, u okviru Mjeseca muzeja, kada nudimo dvije nove izložbe sedmično i više radionica dnevno, očekivano je i priliv posjetitelja veći. Samo na dosadašnjim radionicama je učestvovalo oko dvije stotine učenika, a popunjene su i rezervacije za ostatak mjeseca. Ali to i jeste bio cilj organizacije Mjeseca muzeja.

U kakvom je sada stanju zgrada muzeja, kao i njegove postavke?

Uplašila me nedavno procjena uglednog restauratora i konzervatora Nihada Čengića da ukoliko uskoro ne započnu ozbiljniji radovi na restauraciji zgrade, šteta će za samo koju godinu biti daleko veća i teže nadoknadiva. Zapravo, dovoljan je pogled na vanjski dio zgrade ili šetnja kroz muzej da i svaki prolaznik ili posjetilac muzeja može zaključiti da je zgradi prijeko potrebna intervencija. Sreća je da su za Magašev projekat tadašnjeg Muzeja revolucije BIH u vrijeme gradnje šezdesetih godina prošlog stoljeća korišteni kvalitetni materijali tako da su i danas konstrukcije objekta stabilne, ali vrijeme, ratna razaranja i poratna zapuštenost, su učinili svoje – fasada, plato, izolacija, grijanje, uslovi za čuvanje eksponata, izložbeni prostori – samo su neki od urgentnih stavki za saniranje i restauraciju. S druge strane, svjesni smo izazova restauracije ovako dragocjenog objekta i pitanja kako ga zaštititi od daljeg propadanja a u isto vrijeme sačuvati njegove originalne elemente i forme kao i slojeve historije koji su nam itekako važni.

Trenutno sa arhitektama radimo na analizi postojećeg stanja i procjeni prioriteta radova koji se mogu realizirati u okviru iznosa od 100.000 KM koji smo dobili od Gradonačelnika Skake. Bit će to nakon krova kubusa, koji je saniran uz podršku Fonda američkog ambasadora i implementaciju Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BIH, prvi veći zahvat na zgradi, a koji bi trebao riješiti neki od spomenutih problema. Paralelno s tim, kontinuirano promoviramo arhitektonsku vrijednost Magaševe zgrade kao jednog od najznačajnih arhitektonskih djela tog perioda na ovim prostorima.

Pripremate li nove projekte?

Pored projekata restauracije zgrade muzeja, uveliko radimo i na projektu uređenja atrija, sa ciljem da ovaj vanjski prostor muzeja stavimo u što bolju funkciju i iskoristimo njegove sjajne potencijale. Rad na stalnoj postavci o opsadi Sarajeva nastavlja biti u našem stalnom fokusu, cilj nam je građanima Sarajeva i turistima iz cijelog svijeta ponuditi modernu i snažnu izložbu sa jakom porukom, iako zadatak i misija kontinuiranog rada na izložbi, kao platformi za razgovor i učenje o nedavnoj prošlosti, ni nakon redizajniranja izložbe neće prestati. Ponosna sam i što će uskoro, nakon dvadeset i sedam godina pauze, biti odštampan i prvi postratni broj našeg muzejskog časopisa. Što se tiče programskih aktivnosti, i dalje nastavljamo raditi na više paralelnih frontova: planiramo u Sarajevo dovesti velike i zanimljive gostujuće izložbe, ali i raditi na vlastitoj produkciji, razvijati muzejsku pedagogiju i obrazovne programe, te iznova tragati za načinima kako razgovarati o teškoj prošlosti. Rano je sada najavljivati projekte za 2018. godinu, ali sa zadovoljstvom mogu reći da je kalendar za narednu godinu već popunjen.