08:09 / 06.01.17

Faktor istražuje: Ko vuče konce u izgradnji autoputeva u FBiH

Autor: Ajdin Perčo

Izgradnja autoputeva u Federaciji BiH ne napreduje očekivanim tempom, stav je lidera najvećih političkih stranaka u ovom entitetu. Uzroci zastoja ovih infrastrukturnih projekata su puno složeniji nego što se da naslutiti po informacijama koje se pojavljuju u javnosti. Faktor je istražio gdje su uzroci zastoja cestogradnje i ko su odgovorne institucije i osobe. 

Autoputevi u Federaciji BiH FOTO: IVAN ŠEBALJ
Autoputevi u Federaciji BiH FOTO: IVAN ŠEBALJ

Bageri na cesti i postavljanje asfalta su tek završni dio kompleksne procedure u kojoj učestvuje niz ministarstava i institucija na svim nivoima vlasti.

Ko vuče konce u izgradnji autoputeva

Kao jedna od ključnih institucija u tom procesu je Federalno ministarstvo prometa i komunikacija koje je glavni naručitelj kompletnih radova, a trenutno je na čelu ove institucije ministar Denis Lasić iz HDZ-a. Drugi najvažniji organ je Ministarstvo finansija FBiH kojem je na čelu Jelka Milićević iz HDZ-a. Ova institucija insistira na trenutnom održivom modelu finansiranja rada JP Autocesta FBiH zbog čega se za nastavak izgradnje autoputa moraju povećati akcize kao garant sposobnosti vraćanja novih kredita. Zajedno sa ovom institucijom, za izgradnju autoputeva važno je i Ministarstvo finansija i trezora BiH koje u ime države procesuira kompletan vanjski dug i zaduženja. Na čelu ove institucije je Vjekoslav Bevanda iz HDZ-a.

Bitno je i Federalno ministarstvo prostornog uređenje kojem je na čelu Josip Martić iz HDZ-a, a ova institucija, između ostalog, izrađuje i Prostorni plan FBiH u okviru kojeg se osigurava prostor za cestovne smjerove.

Za izgradnju autoputeva važno je i Ministarstvo prometa i komunikacija BiH kojem je na čelu Ismir Jusko iz SBB-a. U ovoj instituciji se, između ostalog, donose i okvirni akti kojima se omogućava sufinansiranje dionica. Sljedeće institucije u lancu su JP Autoceste FBiH kojem je na čelu Adnan Terzić iz SBB-a koji je naslijedio Đenana Salčina iz iste stranke, a određenu ulogu igraju i JP Ceste FBiH kojoj je na čelu Ljubo Pravdić iz HDZ-a. Federalna uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove je organ koji omogućava ulazak u posjed, a na čelu ove institucije je HDZ-ovac Željko Obradović.

Slučaj dionice Počitelj - Zvirovići

Blokada ili opstrukcije bilo koje od navedenih institucija u izgradnji autoputeva mogu zaustaviti kompletan proces. Najbolji primjer za to je svakako blokirana izgradnja dionice Počitelj - Zvirovići iako je Evropska investicijska banka osigurala kredit od 200 miliona KM. Prvi problem je napravljen kada je Ustavni sud FBiH, nakon apelacije bivšeg predsjednika Federacije BiH Živka Budimira, proglasio neustavnim dio Zakona o eksproprijaciji. Time je postupak eksproprijacije spušten na općine, a što se u slučaju navedene dionice Počitelj - Zvirovići pokazalo fatalnim. Općina Čapljina na čelu sa načelnikom Smiljanom Vidićem iz HDZ-a je odugovlačila postupak eksproprijacije zemljišta. Općina je novčane naknade davala osobama koje nisu mogle dokazati vlasništvo nad zemljištem, a što bi u konačnici platile JP Autoceste FBiH koje su zbog toga pokrenule i niz sporova.

Kada je proveden tender za javnu nabavku radova i nadzor za ovu dionicu, komisija Autocesta FBiH je zaključila da je najjeftinija ponuda stigla od konzorcija firmi Hering iz Širokog Brijega i Viadukt Zagreb. Nakon toga počinju pritisci na članove komisije od strane dvije struje HDZ-a čiji ministri u Vladi FBiH kao i članovi Nadzornog odbora Autocesta FBiH u kojem HDZ ima većinu, a uz podršku člana iz SBB-a, pokušavaju s jedne strane "progurati" Hering i Viadukt kao pobjednike tendera, dok druga struja iz iste stranke nastoji poništiti taj tender i ponudu konzorcija ocijeniti kao nerealno jeftinom jer je bila niža 20 posto ispod realne cijene. Za konačnu dodjelu posla sporna je bila činjenica da je cijena neprirodno niska, nakon čega kreću pritisci prvo od strane članova Nadzornog odbora Autocesta FBiH, a onda i direktora ovog preduzeća Đenana Salčina koji je medijski prozivao rad ove komisije, a na sjednicama federalnog parlamenta pojedini zastupnici su javno tendenciozno komentarisali detalje rada Komisije koji bi inače trebali biti tajni. Nakon toga Evropska investicijska banka (EIB) blokira čitav proces zbog miješanja politike u izbor izvođača radova, a obustava izgradnje će i dalje trajati dok EIB ne odluči drugačije.

Treći problem koji se javlja je i pitanje peticija koji od 2009. blokiraju finaliziranje Prostornog plana na području Blagaja. Rješavanje ovog problema je u rukama Federalnog ministarstva prostornog uređenja koji izuzev rješenja koje su im predložile Autoceste FBiH nisu ništa uradile da ubrzaju pitanje rješavanja peticija, a za što već postoji zakonom propisana procedura. Peticije su blokirale aktivnosti na autoputevima i u nekim drugim mjestima poput Žepča i Zenice.

Povećanje akciza i izgradnja autoputeva

U konačnici, HDZ-ovi ministri su blokirali i povećanje akciza na sjednici Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje BiH krajem prošle godine. Tada nije postignuta saglasnost u vezi s usvajanjem Nacrta zakona o izmjenama i dopunama Zakona o akcizama, kao ni za dva prateća zakona koji definišu raspodjelu prihoda u vezi sa namjenskim prihodima za ceste i autoceste. Protiv su glasali državni ministar finansija Vjekoslav Bevanda, ministrica finansija Federacije BiH Jelka Milićević i Miodrag Kudić, ekspert iz Republike Srpske.

Ovo glasanje dolazi nakon što je u oktobru prošle godine u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH prihvaćeno negativno mišljenje Komisije za budžet i finansije o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o akcizama u BiH koji je predložilo Vijeće ministara BiH. Zastupnici su pozvali da Uprava za indirektno oporezivanje BiH u parlamentarnu proceduru uputi svoju verziju zakona, koja opet nije prošla sjednicu Upravnog odbora ove institucije.

Povećanje akciza bi na osnovu većih prihoda po tom osnovu povećalo kreditnu sposobnost JP Autocesta FBiH koje bi novim kreditnim aranžmanima bile u mogućnosti pokrenuti radove na nekoliko dionica autoputa 5C.

Za razliku od BiH, Kosovo i Albanija su usvojile model po kojem im povećanje akciza i nije nužno potrebno za izgradnju autoputeva s obzirom na to da 25 posto budžeta automatski izdvajaju za gradnju autoputeva. Po toj logici, Federacija BiH bi na godišnjem nivou mogla izdvojiti oko 500 miliona KM, ali bi to značilo i smanjenje novca za penzije, školstvo, policiju te niz drugih projekata. Eventualno rješenje je da se u odsustvu povećanja akciza novcem iz drugih fondova ili budžeta finansira izgradnja autoputa.

Zbog svih navedenih problema kojima su kumovale nadležne institucije i ministarstva, a što je samo dio ledenog brijega problema u izgradnji autoputeva, aktivnosti ne teku planiranom dinamikom. Stoga će i dalje jedina dva gradilišta autoputa biti ona u okolini Zenice vrijedna oko 150 miliona eura, dok će tek u proljeće aktivnije krenuti izgradnja dionice Svilaj - Odžak kao i mosta na Savi za čiju su izgradnju nadležne Hrvatske autoceste.