Download-ujte našu aplikaciju

08:05 / 17.02.17

Faktor otkriva: Jedan od najvećih građevinara u Sarajevu milione utajio na uvozu bikova

Autor: Ajdin Perčo

Vlasnik građevinske kompanije Tibra-Pacific Tihomir Brajković koji je u posljednjih par godina veliki novac zaradio na izgradnji stambenih objekata u Sarajevu je ujedno vlasnik i direktor firme Meso-Impex iz Kiseljaka koja je državi dužna 9,3 miliona KM na ime neplaćene carine.

Trenutno jedan od najvećih građevinaca u Sarajevu prvi je ozbiljan novac, zajedno sa svojom braćom, u postratnom periodu zaradio uvozeći bikove. To ne bi bilo sporno da u tom biznisu nije državi ostao dužan milione, a čitavu deceniju njegove malverzacije bile su tajna.

Firma Meso-Impex je godinama na listi najvećih carinskih dužnika Uprave za indirektno oporezivanje BiH bez da iko ispita ko je vlasnik kompanije, i zbog čega Tužilaštvo BiH nije pokrenulo istragu o ovom slučaju.

Metode utaje poreza

Faktor je u posjedu ekskluzivnih informacija koje otkrivaju na koji način je vršena utaja poreza. Naime, u Slobodnu zonu u Kiseljaku je vršen uvoz bikova i goveda. Prema tadašnjem zakonu, taj uvoz nije bilo potrebno prijaviti entitetima niti je za njega podnošena carinska prijava jer se radilo o “uvozu radi izvoza“.

Nakon toga bi firma Meso-Impex podnijela zahtjev Carinskoj ispostavi Kiseljak za privremeno iznošenje robe iz slobodne zone radi oplemenjivanja životinja odnosno “unutrašnje obrade“, ali bi u deklaraciji kojom se odobrava uvoz robe u carinsko područje BiH bilo navedeno goveđe smrznuto meso i drugi proizvodi od goveđeg mesa. Par dana nakon toga, roba bi bila vraćena u Slobodnu zonu Kiseljak nakon “postupka unutrašnje obrade“. Takva roba bi onda bila carinjena i puštena u slobodan promet u BiH.

Ovi postupci su protivzakoniti iz nekoliko razloga. Postupak “unutrašnje obrade“ u slobodnim carinskim zonama je proces kojim se roba obrađuje i ponovo izvozi s tim da je korištenje ove procedure dopušteno samo uz prethodnu saglasnost entiteta FBiH kojeg Meso-Impex nije imao.

Drugo, u deklaraciji kojom se odobrava uvoz robe u BiH za potrebe unutrašnje obrade navođeno je da se radi o goveđem mesu, iako je trebalo pisati da se radi o bikovima.

Treće, u slobodan promet na tržište BiH je izvezena manja količina mesa nego je uvezena u slobodnu zonu. U osnovi, uvezeni bikovi bi bili zaklani i prerađeni u meso koje je nakon toga prodavano na tržištu BiH.

Odbijene sve žalbe

Zbog toga je pri puštanju u promet mesa na bh. tržište plaćan manji iznos carine, ali i posebne takse za uvoz goveda i goveđeg mesa. Naime, u slučaju da je Meso-Impex u Slobodnu zonu u Kiseljaku uvezao naprimjer 35 bikova ukupne težine 22.000 kilograma, pri puštanju u slobodan promet na bh. tržište bi pored standardnih uvoznih dadžbina platio i na ime posebne takse iznos od 0.50 KM po kilogramu žive životinje, odnosno 11.000 KM. Da bi izbjegli to, firma je pri puštanju na slobodno tržište BiH prijavila višestruko manji iznos smrznutog goveđeg mesa na koji se plaća taksa od 2.50 KM po kilogramu, tako da je u konačnici ostvarena dramatična utaja poreza koja se do 2006. uvećala na iznos veći od 9 miliona KM.

Meso-impex je ovu praksu koristio godinama sve dok šema nije otkrivena od strane Uprave za indirektno oporezivanje BiH tokom 2006. godine, iako je čak i 2002. Federalna carinska uprava bila upozorena od strane CAFAO-a (Custom and Fiscal Assistance Office) da u ovim i sličnim slučajevima poduzme neophodne mjere za nadoknadu carinskog duga.

UIOBiH je nakon toga kroz 273 rješenja donijela naredbu o naplati poreza, a firma iz Kiseljaka je na sve i jedno rješenje uložila žalbu. UIOBiH je odbila sve žalbe, nakon čega je spomenuta kompanija pokrenula sporove pred nadležnim sudom, ali su isti okončani 2009. u korist Uprave za indirektno oporezivanje, potvrđeno je za Faktor iz ove institucije.

Od tada pa do danas UIO bezuspješno pokušava naplatiti sredstva, a bankovni računi firme Meso-impex su u potpunosti blokirani. Firma je prethodno rasprodala imovinu i vozila, tako da novac ni u budućnosti najvjerovatnije neće biti naplaćen.

Biznis nakon bikova

Tihomir Brajković je u međuvremenu osnovao firmu Hidroinvest d.o.o. Rogatica kao i kompaniju Strajko d.o.o. Trebinje.

Firma Hidroinvest se bavi proizvodnjom, distribucijom i prodajom električne energije. Preduzeće Strajko je registrirano u Trebinju i bavi se uvozom i izvozom egzotičnog i domaćeg drveta, namještaja, parketa, fasada i niza drugih proizvoda. Strajko je na bh. tržištu prisutan od 2006. godine i kako se navodi na web stranici firme “predstavlja ogranak Strajko Group koja već 15 godina uspješno razvija svoje poslovanje u Rusiji“.

Najuspješniji biznis Brajkovića je ipak preduzeće Tibra-Pacific koje iako je osnovano 2003. godine, pravi procvat doživljava u proteklih par godina kada u Sarajevu gradi ogromno stambeno naselje Tibra na Stupu, stambeno-poslovni kompleks Nova Otoka u sarajevskom naselju Otoka kao i stambenovi poslovni kompleks Buća Potok. 

Pored toga, Tibra-Pacific je izgradila i niz objekata u Kiseljaku uključujući i vlastitu veleljepnu zgradu u kojoj se nalaze i diskoteka, restoran, trgovina, poslovni uredi i motel.

Upravna zgrada firme Tibra-Pacific u Kiseljaku

Braća Brajkovići predvođena Tihomirom su pokazala zavidno umijeće mijenjanja poslova kojim se bave u zavisnosti od aktivnosti poreskih službi.

Za dug od 9,3 miliona KM nikad nisu odgovarali, a na naš upit o tome da li je u toku istraga o ovom slučaju iz Tužilaštva BiH su nam kratko odgovorili da su “bez komentara“. 

Povodom carinskog duga firme Meso-Impex pokušali smo nekoliko puta kontaktirati i Tihomira Brajkovića putem telefona i e-maila. Ali naši upiti te molba za komentar na niz pitanja su ostali bez odgovora.