Download-ujte našu aplikaciju

21:41 / 04.10.17

Firme iz BiH dobiju posao, njemačka ambasada kasni s vizama

Autor: A. P.

Svake godine kompanijama iz BiH bude dodijeljeno 2.000 detašmana za poslove u Njemačkoj. Ova vrsta saradnje nastavak je sporazuma koji je Njemačka imala sa Jugoslavijom, a nakon raspada bivše države kvote su dodijeljene novonastalim državama. 

FOTO: ILUSTRACIJA
FOTO: ILUSTRACIJA

Kako predsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH Ahmet Egrlić pojašnjava za Faktor, smisao detašmana je da posao dobija firma iz BiH, a ne pojedinac iako se porezi i doprinosi na plaću plaćaju u BiH.

- Kontingent detašmana za BiH je 2.000 od čega dvije trećine idu FBiH, a dvije trećine RS-u. Detašmani se daju za različite djelatosti, od građevinarstva, izolaterstva, montažerstva i niza drugih djelatnosti. Firme se natječu za dobijanje tih dozvola, a moraju i ispuniti uvjete poput toga da imaju registrovanu ispostavu u Njemačkoj, da mogu vršiti radove u toj zemlji, određen broj zaposlenih i slično – navodi Egrlić.

Uloga entitetskih komora

Raspodjelu detašmana vrše entitetske privredne komore koje ujedno vrše i sve ostale ovjere i administrativne poslove, dok Vanjskotrgovinska komora BiH koordinira sve aktivnosti.

- Kada jedna firma dobije detašman, onda ona dobije ugovor za taj posao za koji naprimjer treba 10 radnika. Oni onda odu u Privrednu komoru FBiH ili Privrednu komoru RS-a, ovisno o tome gdje su registrovani, ovjere ugovor i ostale administrativne stvari pripreme. Zatim se ide u njemačku Saveznu agenturu za rad, ovjeri se i tamo ugovor i onda se pojave u njemačkoj ambasadi sa zahtjevom za vize za te ljude koji će raditi u Njemačkoj. Kad dobiju vize, pošalju radnike i otpočnu posao – kazao je Egrlić.

Ono što se ističe kao problem u ovom sistemu je činjenica da je dobijanje viza za bh. radnike i dalje spor proces.

- Mi smo apelirali da se ubrza proces izdavanja viza, međutim zbog nekih tehničkih procedura i svega ostalog, još uvijek nije to na nivou na kojem bi privrednici željeli. Postoje i neki pozitivni pomaci poput toga da je ambasada otvorila poseban šalter za radnike koji na rad u Njemačku idu detašmanski – naveo je Egrlić.

Problem čekanja na vize

Na nedavnoj dodjeli odluka o detašmanima firmama iz RS-a, predsjednica Privredne komore RS-a Dragica Ristić kazala je da su predstavnici preduzeća ukazivali na dugo čekanje na termin za viziranje pasoša i dobijanja radne vize. Prema njenim riječima, organizirano je nekoliko sastanaka sa njemačkim ambasadorom i generalnim konzulom, ali da to nije dovelo do rješenja problema.

Sličnog stava je i vlasnik firme Monting montaža Spasoje Albijanić koji je kazao da “u posljednjih par mjeseci nema termina za vize i da se sada objavljuju termini za kraj godine“. Pojasnio je da radnici po ugovorenom sistemu u Njemačkoj mogu ostati najviše devet mjeseci, a nakon toga prave pauzu od tri mjeseca.

– Prosječna neto plaća radnika angažovanih u Njemačkoj kreće se od 1.500 do 2.500 eura, dok bruto plata iznosi od 3.000 do 3.500 eura – naveo je Albijanić.

Prema detaljima Javnog konkursa za dodjelu detašmana za izvođenje radova u Njemačkoj u detašmanskoj 2017/2018. godini, ukupan kontingent od 2.000 dozvola se raspodjeljuje na način da se 790 dozvola/mjesečno daje za oblast građevinarstva, 470 dozvola za oblast izolaterstva dok 391 dozvola za oblast ostalih djelatnosti poput montažerstva, rudarstva i slično. Od toga, Federaciji BiH se daje 1.059 dozvola/mjesečno, RS-u 529 dozvola a 412 dozvola je posebnog kontinenta.

Procjene su da na osnovu ovih poslova mjesečno u Njemačkoj boravi između 1.500 do 2.000 radnika. Ono što se pojavio kao jedan od problema za bh. kompanije je i činjenica da radnici u Njemačkoj često pronađu posao u njemačkim firmama gdje mogu zaraditi više novca. S druge strane, na pojedinim poslovima postoji i nedostatak stručne radne snage bh. firmi s obzirom na to da radnici iz naše zemlje slabo poznaju njemački jezik, a ponekad i nemaju vještine za specifične poslove jer se u BiH ne osposobljavaju za to.