Download-ujte našu aplikaciju

08:10 / 14.09.17

"Haški uznici" uznemirili Hrvatsku: "Presuda će imati znatne finansijske posljedice"

Autor: N. P.

Bliži se izricanje presude Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) u predmetu "Prlić i drugi", a odnosi BiH i Republike Hrvatske postaju sve zategnutiji. Iako je epilog procesa pitanje prava, a ne politike, on bi, smatraju stručnjaci, mogao bitno utjecati na odnose dviju država.

U novembru izricanje presude u predmetu "Prlić i drugi"
U novembru izricanje presude u predmetu "Prlić i drugi"

Naročito se to odnosi na dio optužnice koji se tiče udruženog zločinačkog poduhvata, a koji bi, ako njegovo postojanje pravosnažnom presudom potvrdi MKSJ, definirao ulogu Republike Hrvatske u zločinima u BiH. Ukoliko Jadranko Prlić, Milivoje Petković, Slobodan Praljak, Valentin Ćorić, Bruno Stojić i Berislav Pušić pravosnažnom presudom budu osuđeni i za udruženi zločinački poduhvat, MKSJ će, smatra hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović, "izgubiti svaki kredibilitet".

- Presuda će biti onakva kakvu MKSJ bude smatrao zakonitom. Međutim, iz aspekta međunarodnih odnosa, BiH i Hrvatska će, moguće, proći kroz delikatnu fazu odnosa. Naime, buduća presuda u predmetu "Prlić i drugi" može de iure konačno označiti nekadašnje rukovodstvo Hrvatske dijelom udruženog zločinačkog pothvata, što Hrvatskoj nikako ne bi odgovaralo. U tom svjetlu treba posmatrati i nediplomatske, neodmjerene i nadasve neutemeljene izjave hrvatske predsjednice na koje je reagirao MKSJ – kazao je za Faktor Zarije Seizović, profesor međunarodnog humanitarnog prava na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu.

Da nadolazeća presuda može opteretiti odnose BiH i Hrvatske, naročito ako u sebi sadrži institut udruženog zločinačkog poduhvata i ako su njime obuhvaćeni čelnici druge države, smatra stručnjak za međunarodno pravo Enis Omerović.

- Za sada smo jedino u prilici promatrati odnos Republike Hrvatske kao države prema Haškom tribunalu. Bilo bi mudro kada bi se svaka država mogla suzdržati od dovođenja u pitanje kredibiliteta institucije Haškog tribunala, posebno ukoliko predmetna presuda u konačnici bude osuđujuća u svome karakteru – pojašnjava Omerović.

Stotinu i jedanaest godina zatvora, koliko su "uznici" dobili prvostepenom presudom, se u susjednoj Hrvatskoj i dijelu bh. javnosti ne dovodi u pitanje niti približno onoliko koliko se problematizira postojanje udruženog zločinačkog poduhvata.

- To je jedan od najtežih zločina koji se može staviti na teret. Vrlo su teške posljedice takvog djelovanja jer se radi o organiziranom djelovanju određenih grupacija. U konkretnom slučaju se radi o organiziranom djelovanju koje je protivustavno i faktički to su postupci kojima se ruši ustavni poredak i kompletan politički sistem države – pojašnjava advokat Ismet Mehić.

Utvrđivanjem postojanja udruženog zločinačkog poduhvata bi Republika Hrvatska bila označena kao država koja je aktivno učestvovala u ratu u BiH, a tadašnji predsjednik Franjo Tuđman, ministar odbrane Gojko Šušak i general Janko Bobetko kao dio tog udruženog zločinačkog poduhvata, zajedno sa "šestorkom".

S druge strane, takva presuda otvara prostor za reparacije, odnosno naknadu šteta žrtvama zločina Herceg-Bosne.

- Dakle, otvara vrata žrtvama konkretnog međunarodnog zločina, koji je pravosnažno dosuđen određenim pojedincima na međunarodnom sudištu, da shodno unutarnjim propisima država podnose individualne ili "grupne" tužbe i da traže reparacije, a posebno kompenzaciju za materijalnu i nematerijalnu štetu koja je pretrpljena za vrijeme oružanog sukoba i u odnosu na izvršeni međunarodni zločin – objašnjava Omerović.

Na finansijske posljedice presude po Republiku Hrvatsku upozorava i Nika Pinter, advokat optuženog generala Slobodana Praljka.

- Žalbena presuda u predmetu "Prlić i drugi" imat će implikacije ne samo na BiH, odnosno na Hrvate u BiH i stabilnost u BiH, nego i na Republiku Hrvatsku. Ukoliko žalbena presuda utvrdi da su Franjo Tuđman, Gojko Šušak i drugi hrvatski dužnosnici bili pripadnici udruženog zločinačkog poduhvata, takva presuda, osim stigme zločinačke politike Republike Hrvatske, imat će i znatne finansijske posljedice – napisala je Pinter u kolumni objavljenoj u Jutarnjem listu.

Sve su glasnija razmišljanja u BiH da su aktuelne optužbe iz Republike Hrvatske o navodnoj masovnoj radikalizaciji muslimana u našoj zemlji, odnosno o, kako je kazala Grabar-Kitarović, 10.000 osoba sa radikalnim namjerama, zapravo pokušaj amnestiranja ili čak pravdanja zločina počinjenih za vrijeme posljednjeg rata.

- ​To je moguće, ali je teško dokazati. U svakom slučaju, ko god da iznosi ovakve tvrdnje, treba istaći da se ne bi moglo reći da se radi o "masovnoj" radikalizaciji bosanskih muslimana, nego o radikalizaciji jednog dijela muslimanske populacije u BiH.​ Jednostavno, izjave o nekakvoj masovnoj radikalizaciji, bar trenutno, ne stoje – kazao je profesor Seizović.

Cilj udruženog zločinačkog poduhvata bio je, pojašnjava se u prvostepenoj presudi, uspostavljanje hrvatskog entiteta na teritoriji BiH, djelimično u granicama hrvatske Banovine iz 1939. godine, koji je trebalo da se pripoji Hrvatskoj nakon eventualnog raspada BiH, ili da postane nezavisna država unutar BiH tijesno povezana sa Hrvatskom. Tom presudom je Prlić osuđen na 25, Stojić, Praljak i Petković na 20, Ćorić na 16 i Pusić na deset godina zatvora.