Download-ujte našu aplikaciju

19:01 / 21.05.17

INTERVJU - Mirko Šarović: Gas nam neće "zavrnuti", razgovaralo se i o davanju koncesija Rusima

BiH je od protekle sedmice i zvanično postala dio kineskog globalnog projekta pod nazivom “Jedan pojas, jedan put“ ili, kako se kolokvijalno zove “Put svile“. Radi se o investicionom projektu vrijednom 200 milijardi maraka. U ime BiH pristupanje ovom projektu potpisao je ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Mirko Šarović u okviru zvanične posjete Pekingu.

Šarović: "Put svile" je velika prilika za BiH FOTO: ARHIV
Šarović: "Put svile" je velika prilika za BiH FOTO: ARHIV

Ova posjeta je iskorištena i za razgovore sa nekim od najvećih kineskih investitora u oblasti energetike. Tom prilikom razgovaralo se o investiranju u izgradnju elektrana u BiH, kao što je Blok 7 TE Tuzla, kao i izgradnja HE “Gornji horizonti“.

Svoju “turneju“ ministar Šarović je nastavio posjetom Moskvi, gdje je razgovarao o daljem unapređenju ekonomske saradnje. Sastancima koje je održao u Moskvi dominirala su pitanja iz oblasti gasnog sektora.

Prije nego što se dotaknemo sporazuma o pristupanju “Putu svile“, recite nam kakvi su konkretni rezultati razgovora o investicijama u oblasti energetike, s obzirom da ste te razgovore najavili uoči odlaska u Kinu?

- Boravak u Pekingu sam iskoristio za susrete sa najvećim energetskim kompanijama Dongfangom, Gezhoubom, te China Powerom i na kraju sam imao veoma važnu posjetu Exim banci, ključnoj državnoj finansijskoj instituciji u Kini. Sastao sam se sa predsjednikom kineske Exim banke. Suština ovih nekoliko razgovora je bila o nekoliko predloženih projekata iz BiH u okviru platforme “16+1“. Sa Exim bankom i sa Gezhoubom razgovarali smo o završetku višemjesečnih pregovora o realizaciji projekta TE Tuzla – Blok 7. Dugo vremena se pregovara o različitim aspektima ovog značajnog projekta vrijednog oko 800 miliona eura (oko 1,6 milijardi KM op.a.) i rekao bih da smo u samom finišu.

Ko bi trebao napraviti prvi sljedeći korak u realizaciji ovog projekta?

- Sada su na potezu Vlada FBiH i Elektroprivreda BiH kako bi se razriješili i preostali segmenti, a to je pitanje garancija. Sada smo u nekoj vrsti “cajtnota“, jer se sve aktivnosti trebaju završiti u naredna dva do tri mjeseca. Toliko još može da čeka Exim banka, jer je vremenski ograničena opcija finansiranja projekta TE Tuzla – Blok 7. Na dobrom smo putu da se sve ove stvari završe u narednih 45 dana, barem je takvo obećanje prije mog odlaska u Kinu dao premijer FBiH Fadil Novalić. Taj odgovor je zadovoljavajući za Exim banku. Nadam se da bi do kraja godine mogli započeti još jedan veliki projekat.

Šta je sa drugim energetskim projektima u BiH?

- Bilo je razgovora i o drugim projektima, koji su u početnoj fazi pripreme. Jedan od njih se odnosi na Dongfang i China Power, odnosno njihovu zainteresovanost za neke projekte u RS. U prvom redu to se odnosi na izgradnju HE “Gornji horizonti“ i dio autoputa Banja Luka – Mliništa, za šta je potpisan ugovor, ali nije završena finansijska konstrukcija. Kineska strana očekuje odgovarajuće garancije od vlasti u BiH. Postoji veliki interes kineskih komapnija za ulaganja u BiH, ali s obzirom da se radi o ozbiljnim poslovima treba mnogo strpljenja i znanja da bi se finiširali tako zahtjevni poslovi.

Što se tiče sporazuma o pristupanju “Putu svile“, kakve konkretne koristi BiH može imati od tog velikog investicionog projekta?

- Otprilike, barem je to tako najavljeno u nastupnom govoru kineskog predsjednika Xija Jinpinga, ta platforma raspolaže sa nekih 100 milijardi eura (oko 200 milijardi KM op.a.) potencijala, od kojeg je dio na raspolaganje stavila Kineska vlada, a ostatak su osigurale kineske kompanije i finansijske institucije. U okviru ovog projekta svaka od zemalja će da traži svoju šansu za razvoj infrastrukture, drumske, željezničke, pomorske...

Da li je “Put svile“ ograničen samo na projekte iz oblasti infrastrukture?

- Osim infrastrukturnih projekata u fokusu će biti i izgradnja kapaciteta u međusobnoj trgovini, investiranju, olakšavanju trgovine, ali bit će osigurane i brojne pogodnosti koje nudi kineska strana u oblasti obrazovanja, kao što je razmjena studenata, prijem naučnika i stručnjaka na prestižne institucije u Kini i slično. To je nešto što će biti predmet razrade u mjesecima koji su pred nama.

Da li BiH ima atraktivne projekte koje bi mogla ponuditi Kinezima, kojima bi osigurali naše učešće u “Putu svile“?

- Mi smo zemlja koja je geografski na “Putu svile“ i možemo biti jedan od učesnika i pored “velikih igrača“ koji su zainteresovani za učešće u ovom projektu. Mislim da zemlje Zapadnog Balkana treba da nađu svoju šansu u okviru zajedničkih regionalnih projekata. Što se tiče BiH, do sada iskazano prijateljstvo sa Kinom, kao i kvalitet dosadašnje saradnje daje nam za pravo da možemo biti dio ovog velikog projekta. Što se tiče projekata, još niko, pa ni “veliki igrači“ nisu predlagali ništa konkretno, jer tek treba da bude formirana struktura koja će odobravati konkretne investicije.

Da li ovakva ekonomska ekspanzija Kine može prouzročiti i stvaranje novih odnosa na globalnoj političkoj sceni?

- Ako pogledamo sve učesnike ovog foruma, te ako pogledamo kartu svijeta, vidjet ćemo da ovo što se desilo u Pekingu ima neku istorijsku dimenziju i vjerovatno će izroditi nešto više od pukog foruma koji je održan. To nekako “lebdi u zraku“ i to je moj lični osjećaj kojeg sam imao tamo, s obzirom da su u prvom redu sjedili, pored predsjednika Kine, predsjednici Rusije, Turske, kao i svih drugih zemalja bivšeg SSSR-a. Iz toga se može naslutiti da će doći do globalnih pomjeranja, ne samo kada je u pitanju politika, nego i ekonomija.

Što se tiče sastanaka koje ste imali u Rusiji, u najavi ovog putovanja ste kazali da ćete razgovarati o priključenju BiH na gasovod “Južni tok“, kao i o izmirenju ratnog duga BiH za gas. Kako su protekli razgovovori o ove dvije teme?

- Prije svega, moram reći da smo, kada su u pitanju energenti, razgovarali o ukupno četiri pitanja, ali ostale dvije teme nismo previše stavljali u fokus. Bilo je govora i o tržištu tečnog prirodnog gasa. Rusi su “ozbiljni igrači“ na svjetskom tržištu u toj oblasti i oni traže partnera u BiH i zainteresovani su da dođu kod nas. Sljedeća tema o kojoj smo razgovarali su tečna naftna goriva i interes Rusije da se ovo pitanje kod nas uredi. Mi smo rekli da ćemo to urediti u skladu sa evropskim standardima i to je u toku. Ministarstvo već uveliko radi na tome, kako bi uredili tržište unutar zemlje i kako bi kontrolisali kvalitet goriva koji dolazi izvan BiH. Sa naše strane pokazali interes da od Rusije dobijemo zvanične odgovore o tome kakve su njihove namjere u vezi sa “Južnim tokom“, šta u tom smislu mogu da očekuju zemlje Zapadnog Balkana, odnosno da bismo vidjeli da li u budućnosti možemo računati na alternativne izvore snabdijevanja. Ruska strana nas je obavijestila da aktivnosti o ovom projektu teku po planu i da će zemljama Zapadnog Balkana, Bugarskoj, Srbiji i BiH, iznijeti konkretan plan.

Šta ste uspjeli dogovoriti u vezi sa izmirenjem ratnog duga za gas?

- Ruski predstavnici su kazali da, nakon što je Rusija odlučila da isplati klirinški dug u gotovini, očekuju da BiH u razumnom roku postigne unutrašnji dogovor u vezi sa otplatom ratnog duga i da o tome obavijesti rusku stranu, što je za nas bilo prihvatljivo. To je sasvim fer i logično. Na nama je u BiH da se unutar zemlje, a prije svih dvije entitetske vlade, dogovore o tome koliki dio duga otpada na koji entitet.

Već 20 godina traje svojevrsni spor unutar BiH o tom pitanju, jer FBiH traži da se ratni dug podijeli na jednake dijelove među entitetima, a RS ne želi dati “ni marke“ za otplatu ratnog duga za gas. Kako pomiriti ta dva koncepta, odnosno kako doći do rješenja?

- U najkraćem, teško, jer trećeg arbitra u ovom slučaju teško da ima. Dvije vlade su jedine koje u ovom slučaju mogu da naprave dogovor. Nema niti jedne druge institucije u BiH koja bi to mogla da “presječe“ bez dogovora dva entiteta. Na nama je jedino da ih podstičemo da postignu dogovor i da ih obavijestimo da je sada, kada smo već uzeli pare na osnovu klirinškog duga i potrčali smo da ih potrošimo, red da se sjedne i razgovara o obavezama koje imamo prema Rusiji?

Za šest mjeseci počinje nova sezona grijanja. Da li su Rusi prijetili da će “zavrnuti“ gas u narednoj sezoni ako do tada ne ponudimo program izmirenja ratnog duga za gas?

- Nisu. To uopće nije bilo na dnevnom redu. Mislim da bi oni bili zadovoljni čak i ako bi vidjeli naš pojačan interes da se dođe do rješenje i da barem donesemo plan kako ćemo u budućnosti vraćati ovaj dug. Oni ne insistiraju na vraćanju odjednom. Vrlo su oprezni i razumiju u značajnoj mjeri i našu situaciju.

Navodno je delegacija Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, u pripremi sastanka kojeg ste imali u Moskvi, ruskoj strani ponudila davanje koncesija u oblasti energetike na ime izmirenja ratnog duga. Da li je to tačno i o kakvim se koncesijama radi?

- To je bilo samo u neformalnim razgovorima, ali nije ušlo u zvanični zapisnik. Govorilo se o mogućnosti davanja određenih koncesija u smislu izgradnje gasnih elektrana u BiH. Prema toj ideji Rusi bi investirali u izgradnju elektrana na gas u BiH, s obzirom da je njihov gas i da bi i oni i mi mogli naći interes u vezi s tim. Oni su sa svoje strane pokazali interes da razmotre i tu mogućnost. Niu to odbili. Ideja im se učinila interesantna i ona je “na stolu“.

Kazali ste da Rusija traži da se u oblasti tečnih goriva uredi situacija u BiH. Kako je urediti kada već godinama ne možemo urediti ni pitanje gasnog sektora, zbog čega smo pod sankcijama Energetske zajednice? Čak ste najavljivali da ćete prijedlog zakona o gasu uputiti u proceduru usvajanja ne čekajući na pozitivan odgovor entiteta. Šta je bilo od te Vaše najave?

- Mi smo učinili prvi korak i prijedlog zakona o gasu smo stavili na internet stranicu Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, na javnu raspravu. To je uobičajena procedura koja traje mjesec dana. Sada svi zainteresovanni, kako građani tako i stručna javnost, mogu komentarisati prijedlog zakona.

Da li to znači da ipak više nećete čekati na mišljenje entiteta?

- Entiteti u okviru javne rasprave mogu dati svoja mišljenja.

Kad bi prijedlog ovog zakona mogao biti na sjednici Vijeća ministara?

- Ne znam tačno koliko je proteklo od početka javne rasprave, ali nakon toga ćemo ići dalje.