Download-ujte našu aplikaciju

14:58 / 27.06.17

Intervju sa profesorima islamskog bankarstva: Najbrže rastuća grana bankarstva nastavlja razvoj

Ekonomski fakultet Univerziteta u Sarajevu i BBI banka početkom jula ove godine organizuju prvu ljetnu edukaciju iz islamskog bankarstva u regionu. 

Fikret Hadžić i Velid Efendić
Fikret Hadžić i Velid Efendić

Tim povodom u nastavku možete pročitati intervju sa profesorima Ekonomskog fakultet Sarajevo Fikretom Hadžićem i Velidom Efendićem, koji vode Centar za islamsku ekonomiju, bankarstvo i finansije pri Ekonomskom fakultetu. Jedini u jugoistočnoj Evropi ovaj Centar već 6 godina izvodi master program “Islamic banking“ i brojne druge oblike edukacije iz ove oblasti.

EFSA: Ekonomski fakultet Univerziteta i BBI Academy, u julu mjesecu zajedničkim snagama organizuju Islamic Finance Certificate Program. Recite nam nešto više o tome!?

Prof. dr Fikret Hadžić: Ekonomski fakultet Univerziteta u Sarajevu i BBI Academy, u periodu od 3. do 7. jula 2017, organizuju edukaciju o islamskim finansijama. Ovaj program se realizuje prvi put u Sarajevu, a koncipiran je po ugledu na vodeće škole iz ove oblasti u svijetu.

Osnovni cilj ove trodnevne edukacije jeste da zainteresovane upoznamo sa osnovnim aspektima islamskih finansija, tržišta, osiguranja, bankrastva, kao i sa aspektom generalnog pristupa islamskim finansijama. Program će nuditi dva nivoa: prvi, koji će nuditi prezentacije iz osnova islamske ekonomije, bankarstva i finansija, ali i jedan napredniji nivo programa, gdje će s polaznici moći pobliže upoznati s osnovnim kategorijama iz ove oblasti. Predavači su iz Bosne i Hercegovine i Velike Britanije.

Prošle godine smo, također s BBI bankom, u Sarajevu organizovali „7. Međunarodnu konferenciju o islmaskom bankarstvu i finansijama“, a ovo je još jedan od koraka u unapređenju master programa „Islamic banking“, kojeg Ekonomski fakultet Univerziteta u Sarajevu i Univerzitet u Bolton zajednički sprovode. Radi se o „joint degree“ programu, čiji polaznici pri završetku studija dobijaju zajedničku diplomu, koja je priznata u Velikoj Britaniji i svijetu.

EFSA: Ko su polaznici programa i koji su benefiti njihovog učešća?

Prof. dr Fikret Hadžić: Polaznici su svi oni koji imaju interesa za oblast islamske ekonomije. To mogu biti studenti ekonomskih fakulteta, zaposlenici u finansijskim institucijama, potencijalni master studenti i svi ostali zainteresovani za ovu oblast. Osnovna vrijednost ovog seminara je što će polaznici dobiti temeljna znanja kako bi samostalno mogli pratiti relevantnu literaturu, istraživati i doprinositi razvoju ove grane ekonomije. Pored toga, svi učesnici će dobit odgovarajući certifikat za učešće.

EFSA: Kakav je interes za studiranje na master programu Islamsko bankarstvo na Ekonomskom fakultetu?

Prof. dr Fikret Hadžić: Dosadašnjim interesom smo izrazito zadovoljni. Ove godine 4. generacija studenata ovog master programa na engleskom jeziku završava svoj studij. Tome su prethodile i dvije generacije studenata koje su program slušali na maternjem jeziku. Oko 100 studenata se odlučilo za specializaciju u ovom polju, a više stotina studenata je izučavalo ovu oblast u okviru redovnog master studija.

U izvođenju ovog programa veliku ulogu igra Univerzitet u Boltonu koji ima evropske standarde, kao i činjenica da je Velika Britanija jedan od šampiona izučavanja i primjenjivanja koncepta islamskih finansija i bankarstva.

U saradnji s BBI bankom, našim studentima su osigurane odgovarajuće podrške pri finansiranju. Cijena ovog studija je za 50 posto niža od cijene studija u Velikoj Britaniji, sa aspekta školarine i troškova, što dovoljno govori o omjeru vrijednosti i cijene.

Ono na šta smo izrazito ponosni jeste činjenica da je Islamic Banking program među top 5 master programa iz ove oblasti u svijetu. Prema podacima sistema za ocjenu i promociju studijskih programa širom svijeta masterstudies.com, najelitniji krug još dijelimo s fakultetom iz Ženeve, kao i tri fakulteta u Maleziji.

EFSA: Postoje li određene predrasude prema izučavanju i primjeni principa islamskih finansija i bankarstva?

Prof. dr Fikret Hadžić: Ljudi u svijetu generalno nemaju predrasude prema ovoj oblasti kao mi. Najbolji primjer je Velika Britanija koja, iako nemuslimanska država, u svijetu važi za jedno od glavnih uporišta izučavanja i primjene principa iz ove oblasti. Kroz ovaj način razmišljanja i djelovanja, uspjeli su privući značajne investicije iz zemalja Golfskog zaliva, koje sigurnost svojih investicija jako često reflektuju kroz postojanje islamskih banaka u državi i nivou zainteresovanosti države za primjenu principa iz ove oblasti.

U BiH postoji problem jer se sve posmatra kroz nacionalne naočale, umjesto da pratimo svjetske trendove i radimo na tome da postanemo jedan od hub-ova za islamske finansije i bankarstvo.

Centar za islamsku ekonomiju, bankarstvo i finansije na Ekonomskom fakultetu je vodeći u ovom dijelu Evrope u ovoj oblasti i smatram da se nalazi na putu konstantnog razvoja i napretka. Kada istražujete o islamskom bankarstvu, često nailazite na povezane pojmove kao što su etičko bankarstvo, moralno bankarstvo ili beskamatno bankarstvo. Dakle, sam naziv i nije toliko bitan, koliko su bitne suština i filozofija kojima se ova grana vodi.

EFSA: Da li možemo izdvojiti neki period i za njega reći da je postao okosnica u promociji i rastu islamskog bankarstva?

Doc. dr. Velid Efendić: Za vrijeme nedavne ekonomske krize,  banke širom svijeta su se suočavale s velikim problemima ali i gubicima. Međutim, ovo su bile najbolje godine za promociju Islamskog bankarstva. Islamsko bankarstvo je tokom i nakon krize posebno dobilo na značaju i reputaciji. Kriza je mnoge ljude potakla da tragaju za alternativama u svojim ulaganjima. Kako je bilo malo vremena za prilagodbu i uvođenje radikalnih promjena, islamsko bankarstvo se tada ponudilo kao alternativa.

Naprimjer, papa Benedikt XVI je preporučio bankama generalno da se ugledaju na principe islamskih financija, odnosno islamskog bankarstva. Posebne regulacije i načela kojima se islamske banke vode, čine ih stabilnijim ali i otporniijim na razne finansijskih kriza.

EFSA: Koje su suštinske razlike između islamskog i konvencionalnog bankarstva?

Prof. dr Fikret Hadžić: Na prvi pogled, jedna od ključnih razlika je beskamatno poslovanje – filozofija ponikla iz činjenice da je u islamu kamata zabranjena. Na toj osnovi počela su izučavanja načina finansiranja, odnosno pomoći realizaciji određenog projekta, bez zasnivanja tog odnosa na kamati. To je temljni princip na kojem je razvijen cjelokupni koncept islamskih finansija.

Jako bitan segment ove industrije jeste i princip da banka i klijent dijele rizik. U zavisnosti od uspjeha podržanog projekta, banka će ostvariti određenu zaradu. Ukoliko uspješnost projekta dođe u pitanje, banka i klijent zajedno snosne odogovornost. Dalje, postoje modeli koji se zasnivaju na marži. Razvijen je cjelokupan sistem djelovanja gdje se finansiranje praktično obavlja na način što se realizuje trgovačka djelatnost.

Jako bitno je istaći da se funkcionisanje ove industrije zasniva na očuvanju realnih vrijednosti, što često zna biti još jedna od suprotnosti između islamskog i konvencionalnog bankarstva. Također, islamke banke su se pokazale dosta stabilnije u okolnostima kriza u odnosu na konvencionalne banke.

Islamsko bankastvo je jedan od najbrže rastućih segmenata bankarstva, čija je prosječna stopa rasta od 15 do 20 posto u zavisnosti od zemlje. Također, islamsko osiguranje na godišnjem nivou bilježi rast od 20 posto. Zaista se radi o grani ekonomije koja je jedna od najperspektivnijih i najbrže rastućih industrija na svijetu.

EFSA: Kakvo je stanje razvoja ove industrije u BiH i regionu? Da li napredujemo?

Prof. dr Fikret Hadžić: Sa praktičnom realizacijom osnivanja BBI banke, te aktivnostima koje rade BBI Akademija i Ekonomski fakultet u Sarajevu, ova industrija je sigurno dobila na prepoznatljivosti i konkurentnosti. 

Od zemalja iz regiona, jedino u Albaniji postoji islamska banka, mada sudeći po trendu sve većeg investiranja zemalja Golfskog zaljeva u države regije, kao što je Srbija, možemo očekivati otvaranje islamskih banaka i u ostalim državama. Islamsko bankarstvo još ne postoji u svim zemljama Evrope, što nama predstavlja šansu da budemo lideri u njegovom izučavanju i primjeni.

EFSA: Kako možemo odgovoriti brzo rastućoj popularnosti ove industrije?

Doc. dr. Velid Efendić: Obzirom da industrija raste 20 posto godišnje, možemo konstatovati da ima brži rast od rasta industrije kompetentne radne snage. Upravo je nedostatak stručnih kadrova jedan od ključnih nedostataka u islamskom bankarstvu. Hiljade novih radnih mjesta svake godine se otvaraju za stručnjake sa ekspertizama iz ove oblasti. Islamske banke, kako ne mogu odgovoriti ovakvom trendu rasta, koriste kadrove iz konvencionalnih banaka, kojima obezbjeđuju tek dodatne edukacije. Međutim, smatram da je nepohdno sistemski edukovati kadar za ovu oblast.

Studenti koji su završili master program Islamic banking na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, nisu zaposleni samo u islamskim bankama nego i drugim finansijskim institucijama širom svijeta. Neki studenti su čak našli posao u industrijama koje nemaju veze sa islamskim bankarstvom, ali imaju veze sa etičkim poslovanjem te se znanje i ekspertiza iz njihovog polja studija izrazito cijeni.

EFSA: Kako će nedavno potpisani sporazum između Utara Univerziteta u Maleziji i Univerziteta u Sarajevu utjecati na izučavanje ove oblasti?

Prof. dr. Fikret Hadžić: Utara univerzitet i UNSA su prethodni mjesec potpisali sporazum o saradnji. Prve korake u međuuniverzitetskoj saradnji će napraviti ekonomski fakulteti koji djeluju pod okriljem tih univerziteta, gdje ćemo raditi na osnaživanju istraživanja i edukacije u oblasti islamskih finansija. Postoji veliki potencijal za saradnju s ovom institucijom, zbog njihove istovremene orijentiranosti ka znanju i praksi, što predstavlja posebnu vrijednost u tom polju.

EFSA: Zašto je islamsko bankarstvo globalno bitno?

Doc. dr. Velid Efendić: Kada govorimo o islamskom bankarstvu, u prvi plan stavljamo moralna i etička načela kojima se njegovo funkcionisanje vodi. Ukoliko dublje sagledamo situaciju, trenutno  govorimo i o toku kapitala koji se dešava od istoka prema zapadu, za čiju efikasan transfer i iskorištenost su potrebni stručnjaci. Svjedoci smo da se Velika Britanija, Njemačka, Švicarska bore za islamski kapital i razvijaju platforme preko kojih će doći do njega. Oni su prepoznali potencijal u ovom vidu poslovanja, te ne sumnjam da će ga efikasno iskoristiti. Također, ovo je velika šansa i za razvoj Bosne i Hercegovine, te smatram da možemo i trebamo raditi na promovisanju svojih znanja i iskustava kojima također možemo postati jedni od onih koji privlače strane investicije u svoju državu.