16:31 / 28.10.16

INTERVJU – Sanel Kusturica, direktor Sparkasse Bank: Suštinski unaprijediti bankarski sektor u BiH

Novi zakon o bankama u FBiH sistemski je i struka mora biti uključena u njegovu izradu kako bi se sagledali utjecaji na bh. privredu i građane

RAZGOVARAO: KENAN SILAJDŽIJA

Bankarski sektor u Bosni i Hercegovini danas je suočen s mnogim izazovima, od sve većih pritisaka regulatora, preko izrade novog zakona o bankama u FBiH i ukrupnjavanja banaka, do bankarskih afera u RS-u, koje su posljedično imale utjecaja na reputaciju banaka uopće. Direktor Sparkasse Bank Sanel Kusturica, između ostalog, u intervjuu za Faktor govori o situaciji na bankarskom tržištu, novim predloženim zakonskim rješenjima i poslovnoj 2016. godini.

FAKTOR: Možete li ukratko ocijeniti situaciju na bankarskom tržištu BiH i može li se povući paralela s onim što se dešava na bankarskom tržištu Evropske unije?

KUSTURICA: Sudeći po rezultatima poslovanja bankarskog sektora u prvoj polovini 2016. koje objavljuju Agencije za bankarstvo, sektor u cjelini održao je dobar nivo stabilnosti, kapitaliziranosti i likvidnosti. Ukupan kapital u bankama rastao je za četiri posto u odnosu na kraj 2015. godine, a koeficijent njegove adekvatnosti još je iznad zakonskog minimuma. Banke su ostvarile pozitivan finansijski rezultat od oko 170 miliona KM ili dva posto više nego u istom periodu prošle godine. U segmentu kreditiranja, kao i nivou depozita u bankama zabilježena je stagnacija, što je u direktnoj zavisnosti o stopi privrednog rasta.

Teško je povući direktnu paralelu s bankarskim sistemima u Evropi, cijeneći različitosti tržišta i polaznih osnova. Međutim, ono što je zajedničko i što predstavlja izazov svim bankarskim sistemima jeste trend pooštravanja regulatornih zahtjeva prema bankama, prije svega onih kapitalnih, kao i u vezi s likvidnosti. U evropskim zemljama ti su zahtjevi čak i stroži, što je bio odgovor kreatora ekonomskih politika na neadekvatno funkcioniranje bankarskih sistema kada je riječ o upravljanju rizicima. BiH predstoji usklađivanje s navedenim EU regulativama, čime ćemo se i mi naći i pred još većim izazovom – kako pronaći balans između ovakvih mjera jačanja stabilnosti finansijskog sektora i njegove otpornosti na krize i njihovih negativnih efekata na poslovni ciklus, a to je smanjenje kreditne ponude.

FAKTOR: U prijedlogu su i novi zakoni o bankama koji bi trebali biti doneseni u BiH, prvenstveno u FBiH. MMF je insistirao na formiranju agencije za bankarstvo na nivou države, i na strožoj kontroli banaka. Prema Vašem mišljenju, da li su predložena nova zakonska rješenja o bankama dobra i u konačnici, šta će ona donijeti ovom sektoru?

KUSTURICA: Predložene izmjene Zakona o bankama uglavnom ciljaju na uređenje upravljačkih struktura u okviru banaka, procese restrukturiranja, jaču superviziju i preciznije definiranje odgovornosti upravljačkih tijela u bankama. Načelno, pozitivna je intencija da se ovi segmenti unaprijede, kao i pokušaj da se kroz zakonske definicije ingerencija Agencije za bankarstvo ojača supervizijski okvir bankarskog sektora. Apsolutno je nesporna činjenica da se regulatorni okvir za banke u BiH treba unaprijediti, samo je sada pitanje na koji način se to radi.

Prvo, izmjene regulative ne smiju biti same sebi svrha i formalno ispunjenje zahtjeva MMF-a, nego moraju suštinski unapređivati sistem. Da bi se to napravilo, potrebno je ozbiljno sagledati sve aspekte, neizostavno uključujući mišljenje struke. Bankarska zajednica u FBiH vrlo je kasno uključena, ali je s nivoa Udruženja banaka dala veliki broj komentara na prijedloge izmjena Zakona, s namjerom da pruži najbolji mogući doprinos. Međutim, za jedan ozbiljan dijalog između zakonodavca i stručne zajednice moralo bi biti više otvorenosti, rokovi bi morali biti razumni i ostaviti prostor da se svi zajedno pozabavimo suštinom, ciljevima i posljedicama.

Te posljedice su ono što mora biti u fokusu, jer ovdje govorimo o sistemskom zakonu. Moramo biti svjesni - sve regulative koje uređuju bankarski sistem automatski se odražavaju na korisnike bankarskih usluga i kompletnu ekonomiju BiH. Dakle, ovdje više nije pitanje šta će ovaj, ili bilo koji drugi zakon donijeti bankarskom sektoru, nego šta će donijeti bh. privredi. Naprimjer, postavlja se pitanje koliko će manje banke na tržištu moći odgovoriti na procesne, upravljačke i administrativne zahtjeve koje ove izmjene zakona nose sa sobom i kako će se to u konačnici odraziti na njihove klijente. Također, određeni dodatni zahtjevi u dijelu upravljačkih i nadzornih procesa mogli bi biti vrlo destimulativni za sadašnje i potencijalne strane investitore u bankarskom sektoru. Nije potrebno posebno obrazlagati koliko su bh. privredi potrebne strukturne reforme koje će povećati obim stranih investicija, a ne suprotno. 

Na kraju, možda i najvažnije, veliki dio komentara bankarske zajednice uloženih na prednacrt izmjena ovog zakona, odnosi se na nedovoljnu decidnost i jasnost odredbi koja ostavlja prostor za različite interpretacije, tako da i dalje ne rješavamo problem pravne nesigurnosti koja iz ovakvih nejasnoća proističe.

FAKTOR: U poslovnom smislu, kakva je 2016. godina bila za Sparkasse Bank, jeste li uspjeli ostvariti zacrtane poslovne ciljeve i po čemu se ova godina izdvaja od ostalih?

KUSTURICA: Za Sparkasse Bank 2016. jedna je od najuspješnijih godina poslovanja do sada. U svim ključnim pokazateljima ponovo smo rasli značajno više nego tržište. Kreditiranje smo samo u prvoj polovini godine pojačali za oko pet posto, a da bi se postigao ovaj rast, plasirano je oko 275 miliona KM novih kredita. Time je naš kreditni portfolij dosegao oko 925 miliona KM, a aktiva oko 1,2 milijarde KM. Ostvarili smo neto dobit od 13,4 miliona KM, što je za 35 posto više nego u istom periodu prošle godine. Nastavili smo s poslovnom strategijom zadržavanja dobiti u svrhu jačanja kapitalne baze, što nam omogućava i jaču kreditnu aktivnost, kojom podržavamo razvoj privrede BiH. Zadržali smo vrlo visok nivo zdravlja aktive, i time poziciju jedne od najstabilnijih banaka na tržištu. Raduje nas što nas klijenti kao takve i prepoznaju, što potvrđuje rast depozita građana u našoj banci iz godine u godinu.

FAKTOR: Konkretno, šta očekujete od poslovne 2017. godine i kakve proizvode planirate ponuditi pravnim i fizičkim licima? Koliko Sparkasse Bank danas zapošljava radnika, koliko imate poslovnica i bankomata u BiH i jesu li u planu nova širenja u narednoj godini?

KUSTURICA: Sparkasse Bank zapošljava oko 500 uposlenih u 43 poslovne jedinice širom BiH, a našim klijentima na raspolaganju je više od 90 bankomata. Nastavit ćemo s ulaganjima u sve vrste infrastrukture, uz poseban fokus na elektronske servise koji našim klijentima treba da omoguće jednostavno, brzo i povoljno finansijsko poslovanje bez dolaska na šalter banke. Konkretno, u većim gradskim centrima uskoro će na raspolaganju biti 24-satne servisne zone s uređajima koji mogu biti alternativa šalterskoj usluzi, kao i unapređene verzije našeg internetskog bankarstva i web-portala za još bolji bankarski servis na online platformama.

Ostat ćemo jedan od najaktivnijih kreditora na tržištu s inovativnim i povoljnim kreditnim modelima, istovremeno radeći na unapređenju kvaliteta usluge. Prema oficijelnim istraživanjima agencija IMAS, Valicon i ICERTIAS, Sparkasse Bank svrstava se među tržišne lidere po kvalitetu servisa – tu ocjenu klijenata svakako želimo opravdati time što ćemo biti samo još bolji.

(Faktor.ba)