11:59 / 15.09.16

INTERVJU - Tatjana Proskurjakova: Svjetska banka je spremna pomoći obnovu željeznica

Mi smo završili analizu sektora željeznica i predložili smo različite opcije vladama oba entiteta. Uvjerena sam da će neki od modela biti prihvatljivi.

Razgovarao Ajdin Perčo

Svjetska banka je, uz Međunarodni monetarni fond (MMF), jedna od ključnih međunarodnih finansijskih institucija koje rade u našoj zemlji.

Pružajući tehničku i stručnu pomoć, zajmove, grantove i kredite vlastima, Svjetska banka nastoji potaknuti provođenje ključnih stavki iz Reformske agende. Osim toga, ova institucija je odabrana i kao neutralna strana koja će analizirati efekte parafiranja prilagođenog Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) između BiH i Evropske unije (EU). O ovome, ali i o tome da li će kreditni aranžman BiH sa MMF-om otključati nova sredstva za našu zemlju, za Faktor govori šefica Ureda Svjetske banke u BiH Tatjana Proskurjakova.

FAKTOR: Da li je Svjetska banka konačno dobila zahtjev za analiziranje efekata parafiranja prilagođenog SSP-a između BiH i EU-a?

PROSKURYAKOVA: Zaprimili smo zahtjev i imali smo konsultacije s Ministarstvom vanjske trgovine i ekonomskih odnosa (MVTEO) Bosne i Hercegovine, kao i s entitetskim vladama o obimu i širini studije. Neće se raditi samo analiza situacije u RS-u već i u čitavoj zemlji. Nije riječ samo o eventualnim štetama i prilikama za BiH u vezi sa SSP-om, već i o tome kako modernizirati poljoprivredni sektor u BiH. Radimo na tome, i trenutno smo u fazi prikupljanja podataka. Ali moram reći da je samo prikupljanje podataka izazovan posao jer bojim se da će biti situacija u kojima podaci koji su nam potrebni neće ni biti dostupni ili ne postoje. Što se tiče finansiranja studije, to radimo iz vlastitih sredstava iako za to nismo predvidjeli novac na početku fiskalne godine.

FAKTOR: Potpisan je kreditni aranžman BiH i MMF-a. S tim u vezi, da li su sada BiH dostupna nova sredstva Svjetske banke?

PROSKURYAKOVA: Svjetska banka pruža dva vida finansijske podrške BiH. Jedan dio je podrška budžeta, a drugi dio je finansiranje investicija. Što se tiče drugog dijela, to se radi neovisno od programa MMF-a. Ali budžetska podrška je blisko povezana sa MMF-om, kako suštinski tako i u vidu iznosa koji možemo odobriti. Sretni smo što je kreditni aranžman sa MMF-om ne samo potpisan, već i odobren od Odbora MMF-a. To je uklonilo tu prepreku da bismo mogli krenuti s vlastitim programom podrške budžetu, ali postoji i 10 drugih zahtjeva od kojih je devet skoro ili u potpunosti ispunjeno. Jedan uvjet nije ispunjen, a tiče se usvajanja Pravilnika o kontroli cijene lijekova. Nažalost, nije zabilježen progres po ovom pitanju i moram reći da smo razočarani time. Obaviješteni smo od državnih institucija da postoje proceduralni razlozi zašto pravilnik još uvijek nije usvojen. S obzirom na to da radimo blisko sa MMF-om, i iznos i namjena sredstava za budžetsku podršku je koordinirana s ovom institucijom. Izračunali smo da je iznos koji Svjetska banka treba osigurati za budžetsku podršku 80 miliona dolara, ali je to uvjetovano usvajanjem navedenog pravilnika o lijekovima.

FAKTOR: Na koji način će Svjetska banka pratiti kreditni aranžman MMF-a i BiH?

PROSKURYAKOVA: Dat ću vam tri primjera, a postoji i niz drugih, o načinu na koji će se to uraditi. Jedna od reformi koja proističe iz aranžmana BiH sa MMF-om tiče se i državnih preduzeća poput željeznica. Mi smo završili analizu sektora željeznica i predložili smo različite opcije vladama oba entiteta, o kojima se sada raspravlja. Uvjerena sam da će neki od modela koji smo predložili biti prihvatljivi, i da će postati osnova za reforme u tom sektoru koji smo mi na zahtjev vlada spremni i finansijski podržati. Drugi primjer je bankarski sektor. U programu MMF-a, na koji se BiH obavezala, postoji i dio koji se tiče poboljšanja supervizije i regulatornog okvira za banke. MMF također pruža pomoć u tom dijelu, ali i Svjetska banka učestvuje u tome i priprema projekat na prijedlog državne vlade. Treći primjer je smanjenje broja zaposlenih u javnom sektoru, te iznosa sredstava koji se daje na plaće zaposlenih. MMF ima kvantitativne ciljeve koje domaće vlasti moraju dostići u vezi s iznosom novca i broja zaposlenih. Ali Svjetska banka radi s vladom da analizira status državne administracije tako da ta reforma ima smisla. Da ne bude samo smanjenje broja zaposlenih, već je cilj da javna administracija postane efikasnija, da se vrednuju vještine i znanje, da plaća bude u skladu s rezultatima rada i slično.

FAKTOR: Da li je konkretiziran način trošenja 750 miliona dolara odobrenih zajmova BiH?

PROSKURYAKOVA: To je indikativan iznos koliko će Svjetska banka potrošiti u BiH, koliko zajmova očekujemo, ali je to moguće mijenjati. Ali do sada imamo već jedan zajam odobren i tiče se modernizacije puta Neum – Stolac. Također, jedan zajam je već u fazi pregovora a tiče se projekta zapošljavanja koji će se raditi u oba entiteta. Spomenula sam i projekat budžetske podrške, koji će biti aktiviran čim se riješi pitanje usvajanja Pravilnika o kontroli cijene lijekova. Dodatni projekti također uključuju i projekat u bankarskom sektoru, podrška unapređenju poslovnog okruženja, reforma zdravstva i slično. Također, podržat ćemo i sektor željeznica ako se ukaže potreba.

(Faktor.ba/Foto: K. Softić)