Download-ujte našu aplikaciju

17:03 / 07.07.17

Ispovijest Sarajke oboljele od raka: Implantati su mi omogućili da ponovo imam normalan život

Autor: Maja Radević

M. R. iz Sarajeva prošle godine dijagnosticiran je karcinom dojke. Prvu operaciju imala je prije godinu dana na Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu.

- Poslije operacije su urađeni nalazi i vidjelo se da je karcinom na lijevoj strani. Ljekari su mi rekli da je i desna dojka jako rizična i predložili su mi da se odstrane obje dojke. Rizik je bio tim veći jer je u mojoj porodici već bilo slučajeva karcinoma, a i moja sestra je oboljela od iste bolesti – priča M. R.

Spoznaja da boluje od karcinoma i da će ostati bez obje dojke bila je, kaže, za nju veoma šokantna i bolna. Ljekari sa Odjela za glandularnu hirurgiju Klinike za opštu i abdominalnu hirurgiju KCUS-a predložili su joj da urade silikonske implantate.

- U dogovoru sa ljekarima odlučeno je da se odstrane obje dojke i u okviru iste operacije odmah su urađeni implantati. Trebalo mi je vremena da se suočim sa svim tim jer sam se paralaleno borila sa još jednom bolešću, ali od doktora i osoblja Klinike sam od početka imala veliku podršku i razumijevanje i to mi je jako puno pomoglo – kaže ova pacijentica.

Dodaje kako je za svaku ženu veliki udar na psihu kada joj kažu da će ostati bez dojke.

- Sa implantatima je ipak puno lakše živjeti, jer njihov prirodan izgled omogućava da normalno izlazite u javnost, idete na posao, skinete se u kupaći kostim na plaži i ne morate brinuti o tome šta će ljudi misliti. Kada se spomene implantat, kod nas je to još uvijek tabu. Ja sam imala prijateljicu koja čak radi u zdravstvu i koja me je u jednom momentu bukvalno osudila, pitala me je zašto mi to treba? Međutim, svako ima svoj stav. Za mene su implantati isto što i obična ortopedska pomagala, proteze koje ljudi dobiju umjesto noge ili ruke. To je jedno pomagalo koje vam omogućava da dalje normalno idete kroz život, a psiha je mnogo rasterećenija – objašnjava M. R.

Prim. dr. Senad Šečić kaže nam da se na Odjelu za glandularnu hirurgiju KCUS-a godišnje uradi oko 30 ovakvih operativnih zahvata.

- Kod nas se ovakve operacije rade već nekih 12 godina. Mi smo relativno mala klinika sa šest ljekara specijalista, ukupno nas je dvadesetak, a posljednjih godina sarađujemo sa Evropskim onkološkim institutom u Milanu koji je jedan od vodećih instituta u svijetu za ovu oblast. Ovakve vrste zahvata spadaju u domen onkoplastične hirurgije i zahtijevaju multidisciplinarni pristup – uključeni su i patolozi, radiolozi, onkolozi i plastični hirurzi, svaki slučaj pojedinačno analiziramo i odlučujemo šta je najbolje za pacijenta. Naravno, nisu svi pacijenti kandidati za silikonske implantate. To prvenstveno zavisi od vrste karcinoma, veličine i pozicije tumora, anatomskog izgleda dojki i njihove veličine, ali i od motiviranosti pacijentice i njene životne dobi – objašnjava primarijus Šečić.

Mnoge žene koje nose takozvani BRCA gen, koji ukazuje na nasljednu sklonost za karcinome, preventivno rade ovakve zahvate, poput holivudske glumice i rediteljice Angeline Jolie. Strah, neznanje, ali i finansijska situacija najčešći su razlozi zbog kojih pacijentice odbijaju silikonske implantate.

- Imamo kapacitete da možemo raditi i veći broj takvih operacija, ali nema baš previše posla. Materijal za operacije finansira Zavod zdravstvenog osiguranja KS, s tim što pacijenti moraju sami kupovati silikonske proteze, odnosno implantate jer Zavod to ne pokriva. Jedna proteza košta oko hiljadu maraka. U nekim drugim kantonima to je priznato, ali u Kantonu Sarajevo još nije, nažalost. Ovdje govorimo o nekih 30 do 50 slučajeva godišnje tako da mislim da to ne bi iziskivalo ni velika sredstva iz zdravstvenih fondova, a rezultati su odlični. Pacijenti se mogu vratiti na posao, zdraviji su, zadovoljniji – priča dr. Šečić.

M. R. danas redovno dolazi na kontrole i dobro se osjeća, iako je svjesna da put do potpunog oporavka još nije završen.

- Svaka operacija nosi rizike, ali puno toga zavisi od pacijenta, koliko će biti uporan, aktivan i pridržavati se savjeta ljekara. Čovjek mora biti svjestan toga da su implantati strano tijelo i da je potrebno vrijeme da se na njih naviknete. Onog momenta kad psihički sve to prihvatite, tada kreće i pravi fizički oporavak. Ne mislim da je raditi ovakav zahvat na privatnoj klinici po nečemu prednost. Naprotiv, meni je nekako bilo sigurnije da to uradim ovdje na KCUS-u jer ako se pojavi bilo kakav problem, znam da u svakom trenutku mogu nazvati, doći po pomoć, na kontrolu... – kaže naša sagovornica te ističe kako rad tima sa Odjela za glandularnu hirurgiju KCUS-a zaslužuje mnogo više pažnje i podrške javnosti i institucija.

Karcinom dojke jedan je od najčešćih oblika karcinoma i većinom se javlja kod žena starije životne dobi. Međutim, u posljednjih desetak godina dobna granica se sve više pomjera, tako da je danas veliki broj žena koje obolijevaju u tridesetim i četrdesetim godinama, kaže primarijus dr. Senad Šečić.