Download-ujte našu aplikaciju

12:16 / 31.12.16

Istrage, hapšenja, suđenja: Slučajevi koji su uzdrmali bh. javnost u 2016.

Autor: Maja Radević

Godinu koja je na izmaku obilježile su brojne akcije i hapšenja nekih od najviših državnih funkcionera i političara iz bivše i sadašnje vlasti, svirepi zločini koji su šokirali javnost, ali i istrage protiv samih nosilaca pravosudnih funkcija.   

Radončić i ostali

Početkom januara u okviru akcije Lutka 2 uhapšen je Fahrudin Radončić, lider Saveza za bolju budućnost i bivši ministar sigurnosti BiH protiv kojeg je, zajedno sa Bakirom Dautbašićem, Bilsenom Šahman i Zijadom Hadžijahićem, Tužilaštvo BiH podiglo optužnicu zbog uticaja na svjedoke i ometanja rada pravosuđa.

Hapšenje Radončića odjeknulo je u cijelom regionu, a posebno spekulacije o njegovoj navodnoj umiješanosti u ubistvo Ramiza Delalića Ćele i vezama sa Naserom Keljmendijem, kojem se trenutno sudi na Kosovu.

Suđenje Radončiću i ostalima pred Sudom BiH počelo je krajem marta. I dok Tužilaštvo BiH i dalje čvrsto stoji pri svojim optužbama, predsjednik SBB-a od početka tvrdi da je nevin, te da je cijeli proces protiv njega (politički) montiran.

Slučaj Mahir Rakovac

Tužilaštvo Kantona Sarajevo ove godine našlo se pod lupom javnosti zbog istrage nakon samoubistva 14-godišnjeg Mahira Rakovca, koji je u decembru 2015. skočio sa osmog sprata zgrade u sarajevskom naselju Dobrinja. Mahirova majka Alisa i očuh Dubravko Lovrenović tvrdili su da je tragična smrt dječaka posljedica vršnjačkog zlostavljanja, fizičkog i psihičkog, u privatnoj školi, sa kojim se Mahir više nije mogao nositi. Pod pritiskom javnosti i medija, kantonalno Tužilaštvo otvorilo je istragu.

Tri mjeseca kasnije, tužiteljica Dalida Burzić saopćila je kako, prema nalazima istrage, ništa ne upućuje na to da je nad Mahirom Rakovcem izvršeno bilo kakvo krivično djelo. Međutim, sumnje o okolnostima koje su dovele do prerane Mahirove smrti među mnogima su se zadržale do danas. A roditelji, pedagozi, psiholozi, prosvjetni radnici, odlučili su se konačno ozbiljnije pozabaviti sve prisutnijim problemom vršnjačkog nasilja u BiH.

- Na mnoga pitanja ovdje ne može odgovoriti pravna struka, nego psiholozi, pedagozi i roditelji djece. U potpunosti uvažavamo bol roditelja za stradalim djetetom. Rezultati ovih provjera su formiranje dva predmeta u kojima postoji osnov sumnje da su počinjena dva krivična djela, ali nisu u direktnoj vezi sa ovim događajem – rekla je po okončanju istrage o smrti Mahira Rakovca kantonalna tužiteljica Dalida Burzić.

Specijalci i zločinci

Specijalno tužilaštvo RS-a u januaru je objelodanilo hapšenje šestorice pripadnika Specijalne policije MUP-a Republike Srpske, koji su opljačkali 600.000 KM iz blindiranog vozila kompanije Sector Security. „Filmska pljačka“, kako su je opisali mediji u regionu, desila se 22. septembra prošle godine na autoputu Banja Luka - Gradiška. U razmjeni vatre između pljačkaša i uposlenika Sector Securityja ranjen je radnik pomenute kompanije, Đurađ Bajić.

Među dokazima koji su izuzeti od šest specijalaca bilo je pet automatskih pušaka, 12.000 eura i automobil marke Audi, za koji se pretpostavlja da je kupljen novcem od pljačke. Zanimljivo je da su pljačkaši „pali“ zahvaljujući snimku sa kamere iz blindiranog vozila s novcem – odao ih je specifičan način kretanja koji se uči na obuci, a prepoznale su ih i kolege iz jedinice, iako su nosili „fantomke“.

Arnela Đogić

Monstruozno ubistvo 24-godišnje Arnele Đogić iz Olova obilježilo je mjesec februar. Tri dana nakon zločina koji se dogodio 27. februara, policija je uhapsila ubice, Avdiju Selimovića i Muriza Brkića, koji su u junu ove godine osuđeni na kazne zatvora od po 40 godina.

Detalji svirepog ubistva, čiji je glavni motiv bila Selimovićeva ljubomora prema nesrećnoj djevojci, šokirali su građane cijele BiH, ali i istražitelje i pravosudne organe koji su se bavili ovim slučajem.

- Ovo djelo je popraćeno tolikom mržnjom da se čovjek upita koliko um može biti monstruozan da uradi ovakvo zlo osobi koja ničim nije dovela do toga da bude ubijena na ovakav način. Količina bijesa ispoljena u ovom ubistvu nezabilježena je u sudskoj praksi – rekao je nakon izricanja presude ubicama sudija Enes Malićbegović, koji je predsjedavao Sudskim vijećem Kantonalnog suda u Zenici.

Sanjin Sefić

Studentice Edita Malkoč iz Bosanske Krupe i Selma Agić iz Bugojna smrtno su stradale kada ih je svojim vozilom u blizini Zemaljskog muzeja u Sarajevu, vozeći velikom brzinom, udario Sanjin Sefić. Sefić se na mjestu nesreće nije ni zaustavio. Iste noći uspio je preći granicu i pobjeći u Novi Sad, uprkos tome što je Granična policija BiH – barem prema zvaničnoj verziji događaja – bila obaviještena da se za njim traga.

Tragedija u kojoj su naprasno prekinuti životi dvije djevojke pretvorila se u međusobne optužbe "nadležnih organa" o tome ko je kriv za Sefićev bijeg u drugu državu. Epilog svega bila je smjena policijskog komesara Kantona Sarajevo Vahida Ćosića, te zaključak kantonalne Vlade kako saobraćajni propisi i kazne protiv bahatih vozača moraju biti pooštreni.

Sanjin Sefić trenutno se nalazi u ekstradicionom pritvoru u Novom Sadu gdje čeka na izručenje Bosni i Hercegovini.

Burni novembar

Početkom novembra, u okviru akcije kodnog naziva „Pravda“, po nalogu Tužilaštva Kantona Sarajevo uhapšeno je 15 osoba koje se terete za krivična djela zloupotrebe položaja, povrede zakona sudije, pranja novca i prevara. „Najzvučnija“ imena među uhapšenima su Alija Delimustafić, bivši ministar unutrašnjih poslova RBiH i osnivač antiterorističke jedinice Ševe, i njegov brat Mirsad, te Juso Škrijelj.

Zajedno s njima „pali“ su i tužilac Tužilaštva Kantona Sarajevo Džemal Karić, advokat Emir Karača, uposlenica Općine Stari Grad Sarajevo Lejla Cerić i Suada Hadžić, koji se sumnjiče da su ostalim članovima kriminalne grupe pribavljali „logističku“ podršku.

Odluku Kantonalnog suda da ga puste iz pritvora Alija Delimustafić je iskoristio kako bi pobjegao u Hrvatsku, gdje ga je hrvatska policija brzo locirala i uhapsila. Delimustafić je nakon ove blamaže sarajevskog Kantonalnog suda ponovo vraćen u pritvor.

U pritvoru se trenutno nalazi i Esed Radeljaš, bivši ministar u Vladi Bosansko-podrinjskog kantona, koji je uhapšen 9. novembra pod sumnjom za krivična djela ovjeravanja neistinitog sadržaja, podstrekavanja na zloupotrebu položaja, davanja dara i drugih oblika koristi te pranja novca.

A krajem prošlog mjeseca u pritvoren je i Damir Hadžić, bivši načelnik Općine Novi Grad kojeg Tužilaštvo tereti da je Radeljašu, zajedno sa svojim saradnicima, iz općinskog budžeta nezakonito isplatio više od milion maraka za zemljište u sarajevskom naselju Nedžarići.

Akcija "Urban"

Novembar je bio "koban" i za grupu profesora sarajevskog Elektrotehničkog fakulteta, među kojima su Fahrudin Oručević, nekadašnji ministar obrazovanja Kantona Sarajevo, bivši dekan ETF-a Narcis Behlilović, prodekan tog fakulteta Irfan Turković, te vještak Kenan Softić, vlasnik kompanije LAKE Nedžad Bubica i Enes Begović i Lamija Maglić-Tajić, službenici Općine Novo Sarajevo.

U okviru akcije kodnog naziva "Urban" ovu sedmorku su uhapsili pripadnici SIPA-e. Terete se da su organizovanim činjenjem krivičnih djela zloupotrebe položaja ili ovlasti, sklapanja štetnog ugovora, zloupotrebe procjene, poticaja na izvršenje krivičnog djela i porezne utaje oštetili budžet Kantona Sarajevo za najmanje tri miliona maraka.

Tužioci pod istragom

"Bh. pravosuđe je pod pritiskom" - rečenica je koju smo toliko često slušali u protekloj godini da je već postala dio "folklora" uposlenika pravosudnih institucija. A taj pritisak osjetili su na vlastitoj koži i državni tužitelji Oleg Čavka i Goran Salihović: prvi se sumnjiči da je koristio mobilni telefon jednog od optuženih u predmetu "Lutka", a drugi da je opstruirao istrage Tužilaštva BiH protiv pojedinih visokih dužnosnika iz RS-a, uključujući i Milorada Dodika...

Da li su optužbe protiv Salihovića i Čavke utemeljene, pokazaće istrage koje su u toku. U svakom slučaju, ovakve sumnje o radu tužilaca ali i pojedinih sudija, koje svako malo isplivaju na površinu, ne stvaraju nimalo lijepu sliku o pravosuđu naše države.