Download-ujte našu aplikaciju

12:21 / 16.07.17

Jeste li znali da je na prostoru Sarajeva nekada bilo duboko more, a riba je bilo na Ciglanama?

Autor: M. Ču.

Zemaljski muzej BiH svoju već raskošnu ponudu obogatio je još jednom vrijednom izložbom, atraktivnog izgleda - "Fosili Kantona Sarajevo", koju je pripremila paleontologinja Božena Čvorović. 

Posjetiocima pruža priliku da zakorače u geološku prošlost Sarajeva i okoline i otkriju tajanstveni i neobični svijet zauvijek zarobljen u kamenu i kori zemlje – svijet fosila.

- Zamislite Trebević pod morem kojim vladaju morski psi! Ili veliko jezero bogato ribom na mjestu današnjeg naselja Ciglane. Za vrijeme ledenog doba pećinski medvjedi nastanjivali su pećine planine Bjelašnice. Nova izložba geološkog odsjeka Zemaljskog muzeja BiH krije ovakve i mnoge druge tajne daleke prošlosti zemlje- istakli su iz Zemaljskog muzeja BiH.

Na izložbi su predstavljeni fosilni ostaci različitih životinjskih vrsta iz različitih geoloških perioda razvoja planete Zemlje, koje su stručnjaci Zemaljskog muzeja prikupljali godinama, tačnije još od 1888. kada je ova najznačajnija naučno i kulturno-historijska institucija osnovana.

Priča o fosilima Sarajeva i okoline početke ima u prvim danima nastanka Planete i života na njoj. Pored interesantnih prikaza geoloških dešavanja i fosila iz pojedinih geoloških perioda posjetioci imaju priliku vidjeti i najznačajnije fosilne nalaze iz Sarajeva i okoline. Među izloženim fosilima nalaze se ostaci glavonožaca, puževa, riba, ajkule i spiljskog medvjeda.

- Stratigrafski su ovdje prikazani fosili iz najstarijih stijena, od prije više od 420 miliona godina. Tu su nađeni ostaci školjki, puževa, i nekih drugih životinja kojih više danas nema. Kolege preparatori su napravili prikaz kako su približno te stijene izgledale, kako bi posjetioci dobili jasniju sliku. Kod područja našeg dijela Trebevića, Bjelašnice, Jahorine su prikazane trijaske stijene sa najznačajnijim fosilima i nalazištma. Ti fosili zovu se amoniti. Najsličniji su bićima koji plivaju u Indijskom okeanu. To je bilo vrijeme kada je na području Sarajeva bilo duboko, duboko more, o čemu govore ostaci tih glavonožaca, tih amonita. Oni su indikatori dubokog mora - istakla je Čvorović.

A onda je došlo do oplićavanja. Imali smo veliko jezero, navodi naša sagovornica.

- Pokazali smo fosilne ostatke riba koje su nađene na području današnjih Ciglana. I to je vrlo interesantno za ljude, da znaju da je tu gdje oni sada žive, nekada bilo jezero. I naravno, predstavili smo i ledeno doba na području BiH fosilnim ostacima pećinskog medvjeda. Zapravo, da bi sva ta priča ljudima bila zanimljivija željela sam im pokazati kompletan razvoj života, od bakterije pa do danas, zato što kod nas nisu zastupljene sve stijene starosti, barem to nije dokazano na osnovu fosila, i zato mi je važno da vide kakav je život bio u pojedinim periodima. Naravno tu su izloženi fosili koje imamo u našim zbirkama, a na panoima na zidu su prikazani fosili koje nemamo, ali da bi ljudi znali, da bi mogli povezati priču. I ukratko je povezan život u svakom periodu. Ovo što strši između, to su katastrofe, jer su u određenim vremenima dolazilo do velikih poremećaja, što je dovodilo do nestanka određenih životinjskih vrsta i biljaka - naglasila je Čvorović.

Na izložbi je predstavljeno 350 od 35.000 uzoraka koje čuvaju u muzeju. Posebnu atrakciju za najmlađe predstavlja model Dimetrodona, praživotinje iz grupe Sinapsida koja je izumrla prije pojave samih dinosaurusa, ali sa kojima se greškom poistovjećuju.

Izložba će biti otvorena i narednih mjeseci.