Download-ujte našu aplikaciju

22:10 / 10.08.17

Kemal Bijedić: Vodovod je krenuo u isušivanje izvorišta Bačevo

Sarajevo se 1998. godine normalno snabdijevalo vodom i bilo je bez redukcija, nakon bjesumučnog bombardovanja sa brda, koje je prekopalo kompletnu infrastrukturu grada. Gubici vode u mreži bili su oko 55 posto.

Pet godina kasnije, 2003. godine u Sarajevu su počele redukcije vode i sve duže traju, a izvjesno je da Sarajevo iako leži na vodi neće imati vode.

Grad Sarajevo prije rata činilo deset općina i brojala je 525.000 stanovnika i tada se u sekundi crpilo 2.500 litara vode, a gubici vode u mreži su iznosili oko 45 posto.

Drastični gubici

Nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma Kanton Sarajevo broji devet općina u kojem po popisu iz 2013. godine ukupno živi oko 400 hiljada stanovnika, a Grad Sarajevo koji je u sastavu Kantona, smanjio se na četiri općine i broji oko 300 hiljada stanovnika. Sada se u prosjeku iz izvorišta crpi 3.150 litara vode u sekundi, a gubici u vodovodnoj mreži iznose 75 posto.

- Na godišnjem nivou proizvede se 100 miliona kubika vode, a izgubimo 75 miliona kubika. Da je taj kubik po jedna marka, izgubimo 75 miliona maraka. Za proizvodnju vode plati se za struju 10 miliona maraka, a taj trošak ne bi trebao biti veći od tri miliona maraka. Ovakvo nedomaćinsko poslovanje ne može opstati – izjavio je za Faktor Kemal Bijedić, stručni savjetnik za komunalnu hidrotehniku Ministarstva komunalne privrede i infrastrukture Vlade KS.

U gradu Sarajevu poslije rata niko nikada nije izračunao koje su količine vode potrebne za normalno snabdijevanje stanovnika, što znači bez redukcija, kaže Bijedić i pojašnjava:

- Nekada su stručnjaci radili zajedno od Zavoda za izgradnju grada i stručnih ljudi iz Vodovoda i uopće struke. Kada bi sada pitali koje su potrebe Grada i Kantona, niko vam ne bi znao odgovoriti. Mi znamo da je stvarna potreba prema broju stanovnika u cijelom Kantonu 900 litara vode u sekundi i toliko bi se crpilo iz izvorišta Bačevo. Kao što sam rekao, Vodovod crpi 3.150 litara vode u sekundi, ali pošto imamo gubitke vode u mreži OD 75 posto, ako ovako nastavimo Bačevo bi ubrzo moglo presušiti – upozorava Bijedić.

Propadanje vodovodne mreže u Kantonu Sarajevo dešava se godinama. Propadanje je ubrzalo i četverogodišnje granatiranje Sarajeva. Mreža je propadala i zbog nestručnog rukovođenja sistemom. U vodovodni sistem uloženo je više od 200 miliona maraka, poslije 1995. godine, a i dalje imamo redukcije vode zbog sve većeg gubitka vode u mreži, dodaje naš sagovornik.

- Vodu više trošimo i zbog gradnje novih stambenih zgrada. Međutim, najveći problem u gubitku vode predstavljaju nam i bespravni priključci. Napravi se naselje koje ima 1.000 stanova i za njih se planiraju i potrebne količine vode i to nije problem. Na vodovodnu mrežu tog naselja bespravno se priključi još 5.000 objekata. Dakle, i bespravna gradnja utječe na normalno snabdijevanje vodom – tvrdi Bijedić.

Zašto se suše platani?

Grad Sarajevo se 90 posto snabdijeva vodom sa izvorišta Bačevo. Prirodni doticaj vode u izvorište je oko 800 litara u sekundi. Davno se znalo da to neće biti dovoljno, pa je izvršeno prehranjivanje izvorišta sa rijeke Željeznice, Bosne, Večerice i prostora Stojčevca. Sa ovim površinskim prehranjivanjem izvorišta Bačevo dobije se ukupni prirodni tok na izvorište oko 1.250 litara vode u sekundi. Ako bi smanjili gubitak vode u mreži, sa tim prirodnim dotokom vode u izvorišta Sarajevo bi imalo dovoljno vode, i to bez redukcija, a sačuvali bi izvorište Bačevo od isušivanja.

Naznaka da je Bačevo ugroženo bilo je već pred početak rata, jer se voda sa Bačeva trošila u velikim količinama, 2.500 litara u sekundi. Platani u Velikoj aleji na Ilidži počeli su se sušiti i to je dokaz da je vode sve manje na Bačevu, priča Bijedić.

- Sarajevo se prije rata snabdijevalo vodom osim sa Bačeva i sa Peračkih i Jahorinskih vrela, Mošćanice, izvorišta Tilava i još nekoliko malih lokalnih izvorišta. Sva najbrojana izvorišta davala su samo deset posto potrebne vode, a ostalo sa Bačeva. Ovo su bila bitna izvorišta jer se nije morala trošiti struja za prepumpavanje vode, pošto je sa ovih mjesta voda stizala slobodnim padom, troškovi proizvodnje bili su nula. Do urednog snabdijevanja vodom možemo doći ako izvršimo preraspodjelu izvorišta kojima raspolažemo. Jahorinska vrela i Tilava pripadaju entitetu RS i Vodovod već odavno kupuje vodu pola marke po kubiku sa Jahorinskih vrela. Ima mogućnost da kupuje vodu i sa izvorišta Tilave. Sa Mošćanice bi se mogle zadovoljiti potrebe naselja Vratnik.

Zbog toga brigu o vodosnabdijevanju treba prepustiti stručnim ljudima, bez miješanja politike koja bi trebala osigurati sredstva za potrebne radove – zaključio je Kemal Bijedić.