Za vrijeme štrajka ljekara koji od 5. septembra traje u sarajevskim domovima zdravlja, Općoj bolnici "Abdulah Nakaš", Zavodu za sportsku medicinu, Zavodu za medicinu rada, te Zavodu za zdravstvenu zaštitu žene i materinstva, primaju se samo pacijenti sa hitnim zdravstvenim slučajevima, dok ostali moraju čekati kraj štrajka, koji još nije izvjesan.

Tako su pojasnili predstavnici Sindikata doktora medicine i stomatologije Kantona Sarajevo izjavivši da štrajk neće osjetiti oni kojima je zaista ugroženo zdravlje.

- Svi drugi će osjetiti štrajk na način da će im zdravstvena usluga biti prolongirana – rekli su na jučerašnjoj konferenciji za medije predstavnici ovog Sindikata.

Međutim, već nekoliko dana društvene mreže preplavljene su komentarima ljudi  koji tvrde da su ljekari odbili da prime njih ili njihovu djecu iako se ne radi o bezazlenim zdravstvenim problemima.

Loša iskustva

- Moje dijete, koje je osvanulo sa bolovima, jutros je vraćeno iz Doma zdravlja Hadžići (koji i onako nikad ne rade i sve šalju na Ilidžu) jer nije hitan slučaj. Doktor ga nije ni pogledao već je sestrica preko pulta dala svoju ličnu procjenu o "hitnosti" ... Vratila sam ga nani da mu daje nešto za bolove, a ja odjurila na posao jer će mi se i ovaj mjesec od plate odbiti za zdravstveno osiguranje. Gdje je ljudskost, pa to su djeca, što na njima da traže svoja prava!? Užas, zgrozila sam se – požalila se jutros majka Safija, jedna od žrtava štrajka ljekara.

Na Facebooku je nakon njene žalbe svoj komentar ostavila i Melisa.

- Meni je isto u subotu dežurna doktorica u DZ Saraj-polje pokušala vratiti djete, jer nije hitno, a oni štrajkuju (temperatura trenutna 38,7 i laringitis). Kada sam joj pokušala objasniti šta je djetetu, rekla mi je: nisam te ništa pitala. Međutim, ja nisam htjela otići dok ga nije pregledala – napisala je.

Na ovoj društvenoj mreži naišli smo na mnogo sličnih komentara, pa smo odlučili provjeriti kakva je zaista situacija u domovima zdravlja. U Domu zdravlja "Omer Maslić" smo u čekaonici zatekli tek nekoliko pacijenata.

- Nije gužva kao i inače. Valjda ljudi znaju da je štrajk pa ni ne dolaze – rekao nam je penzioner Safet koji je na pregled došao zbog povišenog krvnog pritiska.

- Mene su primili, nisam imao nikakvih problema – rekao nam je.

Još jedan Sarajlija koji je doveo svoju četverogodišnju curicu ljekaru na pregled zbog povišene temperature i upaljenog grla nije dugo čekao.

- Nas su primili – kazao nam je kratko.

Pacijent koji je doveo majku na pregled zbog problema sa venama kazao nam je da ih jučer ljekari nisu htjeli primiti, jer su im rekli da to nije hitan slučaj,  ali s obzirom na to da su došli i danas jedan od doktora obećao je da će i oni doći na red.

I pacijentkinja koju smo sreli ispred Doma zdravlja Otoka, rekla nam je da su je ljekari normalno primili, te da dok je čekala na red nije primijetila da je iko od pacijenata, posebno oni sa malom djecom, vraćeni kući.

Vakcinacija može čekati

Sarajka Mirsada kazala nam je da je pokušala odvesti dijete u Vrazovu da primi obaveznu vakcinu, ali da su je ljekari poslali kući i rekli da će to tek moći uraditi za nekoliko dana.

Dr. Zdravko Margeta, jedan od predstavnika Sindikata doktora medicine i stomatologije, za Faktor pojašnjava da se vakcinacija ne smatra hitnim slučajem, te da se može pomjeriti nekoliko dana, zbog čega je uredu da su roditelji koji su željeli vakcinisati djecu vraćeni.

- Nikome se nešto loše ne može dogoditi ako se vakcina ne primi taj dan, to se ne smatra hitnim slučajem. Tako da dok traje štrajk roditelji ne trebaju dovoditi djecu na vakcinaciju – kazao je Margeta i još jednom naglasio da su ljekari obavezni primiti sve hitne slučajeve i da takve sigurno primaju.

Iz Javne ustanove Dom zdravlja KS ističu da postoji Sporazum za utvrđivanje poslova koji se ne mogu prekidati za vrijeme štrajka, a na osnovu člana 5. Zakona o štrajku utvrđeno je koji su to hitni slučajevi.

Ambulante porodične medicine po tom Sporazumu dužne su da „primaju pacijente sa akutnim stanjem koja zahtijevaju hitan prijem i intervenciju: ac. infarct miokarda, ac. zatajivanje srca, maligni poremećaji srca, hipertenzivna kriza, plućni edem i ac.respiratorna insuficijencija pluća, tromboembolija, status astmatikus, gastrointestinalna krvarenja, sve povrede glave i vrata, ac. abdomen, ac. thoraks, krvarenja (vanjska i unutarnja), frakture kostiju, luksacije zglobova, ac.gnojna oboljenja zglobova, ac.infektivne – febrilne bolesti, konvulzije, djeca sa znacima afekcije CNS-a, povrede oka ac.glaukom, nagli gubitak vida, strana tijela u oku, povrede uha, akutne nagluhosti, CVI, akutne glavobolje, teži oblici Vertiginoznog sindroma, anafilaktičke reakcije i svi teži oblici alergijskih reakcija, krvarenja u trudnoći, eklampsija, povrede genitalnih organa, ac.psihoze i psihoze sa znacima suicidnosti“. Koji se još slučajevi smatraju hitnima, možete pročitati ovdje.