16:14 / 24.10.16

Komentar: Kako dalje u Republici Srpskoj

Bošnjački zastupnici nisu prisustvovali današnjoj svečanoj sjednici Narodne skupštine RS-a, kojom se obilježava 25 godina od donošenja Odluke o osnivanju Skupštine srpskog naroda u Bosni i Hercegovini.

Piše: Samir Karić

Kazali su da ih ovaj datum, ali i 9. januar, podsjeća na sve loše što su doživjeli u protekle dvije i po decenije. Entitetska vlast se, po običaju, neće puno nasekirati. Proslavit će ovaj datum, ignorirati stavove Bošnjaka i Hrvata, koji će vjerovatno u izjavama osuditi ovakve postupke i tako do narednog spornog zakona ili spornog datuma.

Takav scenario viđamo već godinama. Bošnjaci nemaju skoro nikakav utjecaj na entitetsku vlast u RS-u. S druge strane, ni entitetska vlast, posebno ova predvođena Miloradom Dodikom, nikada se nije ni trudila da povratnicima omogući da se, kako Dejton nalaže, ponešto pitaju u ovom entitetu. Svoju snagu, tek ponekad, Bošnjaci su mogli demonstrirati preko Ministarstva za izbjeglice RS-a i Vijeća naroda, kada bi uspjeli blokirati neki štetni zakon. Ili, eventualno, kroz skupštinu neke općine, gdje bi se izborili za mjesto predsjednika ili zamjenika predsjednika. Nešto više uvažavanja, pa ponekad i ravnopravno ostvarivanje svojih prava, Bošnjaci su mogli dobiti u Bijeljini, Zvorniku i Doboju, ali prije svega, zahvaljujući gradonačelnicima ovih gradova.

Za sve ostale procese, povratnicima u entitetu RS su vrata bila zatvorena. Najprije je povratak osporavan, povratnici su ubijani i premlaćivani, dok im se danas zabranjuje pravo na vlastiti jezik, nemaju posla, nameće se praznik koji ih vrijeđa, ali, i ono što je možda sa ljudske strane najporaznije, još uvijek se skrivaju masovne grobnice, ali i ratni zločinci. Da će stanje u budućnosti, bar kada je u pitanju odnos entitetske vlasti biti bolje, nema nikakvih naznaka. Naprotiv, bošnjački zastupnici smatraju da je politika iz devedesetih nastavljena, samo da se u ovom slučaju koriste druga sredstva.

S obzirom na to da se politika ne mijenja, najčešće pitanje koje se postavlja je: kako i kuda dalje? Mnogi smatraju da se Bošnjaci, ali i drugi povratnici, trebaju okrenuti sebi i pokušati, uz podršku vlasti iz Sarajeva, ali i prijatelja iz inostranstva, raditi na ekonomskom jačanju, zapošljavanju, a time i političkom osnaživanju u ovom entitetu. Jer, sporni Zakon o praznicima jeste problem, ali je Bošnjacima u RS-u puno veći problem, kada se povratnik, sa suprugom i dvoje djece, spakuje i zbog nezaposlenosti, otputuje u Njemačku ili Francusku tražeći azil. Kada nema posla, nema ni povratnika, kada nema povratnika, nema ni glasova, a kada nema glasova, nema ni vlasti ili utjecaja na vlast.

U RS-u je popisano 14 posto Bošnjaka, a analiza lokalnih izbora pokazuje da su Bošnjaci osvojili 72 odbornička mandata u RS-u. Dakle, potencijal postoji, ali, valja raditi. U kontinuitetu. Jer, kada Bošnjaci postanu značajan politički faktor u Narodnoj skupštini RS-a, tada će se njihovi stavovi, jednostavno, morati uvažavati. U međuvremenu, možda i vlast u entitetu RS sazrije, pa Bošnjake i Hrvate počne tretirati kao svoje građane.

(Faktor.ba)

Tagovi: Samir Karić