15:33 / 04.11.16

Komentar: Nosioci razvoja bh. ekonomije

U Federaciji BiH trenutno radi 20.677 malih i srednjih preduzeća, a da bi ih bilo više, neophodne su temeljite ekonomske reforme

 

Piše Kenan SILAJDŽIJA

Kada se površno posmatraju visokorazvijene zemlje svijeta, obično se smatra da su velike korporacije najzaslužnije za njihov razvoj i ekonomski uspjeh. Iako zvuči impoznantno da neka firma zapošljava po 100.000 ili 200.000 ljudi, a pogotovo 2,3 miliona, koliko zapošljava Walmart, ipak mala i srednja preduzeća su ta koja nose najveći dio razvoja zemlje, zapošljavanja ljudi i općeg društvenog progresa.

Vijest da je u Tuzlanskom kantonu u 2015. godini otvoreno novih 51 malih i srednjih preduzeća svakako ohrabruje, a da bi brojka bila i veća, to umnogome ovisi o ekonomskim reformama koje se provode. Na kraju 2015. godine u malim i srednjim preduzećima u TK radilo je oko 28.000 radnika. Mala preduzeća uglavnom se smatraju do 50 zaposlenih, a srednja od 50 do 250 radnika. Ovi subjeki uglavnom opstaju na saradnji i ugovorenim poslovima sa velikim igračima. Njihova prednost ogleda se u tome što brže mogu spoznati potrebe klijenata, kupaca ili tržišta, brže se prilagođavaju tržištu i novim turbulencijama u ekonomiji.

U Federaciji BiH registrirano je 20.677 malih i srednjih preduzeća koja praktično imaju 98 posto udjela u ukupnom broju firmi. Rijetke su kompanije koje se mogu pobrojati kao velike, a među njima su Bingo Tuzla i Prevent BH.

Iako su i Bingo i Prevent BH počeli sa veoma malim brojem radnika, zbog širenja posla, ali i dobrom poslovnom politikom i stalnim ulaganjima u razvoj, došlo je do toga da Bingo danas zapošljava više od 5.000 radnika, a Prevent BH oko 7.000. Firme male i srednje veličine i u Evropskoj uniji čine 95 posto od ukupnog broja preduzeća i glavni su oslonac razvoja EU-a. Da li kao dobavljači ili samostalni proizvođači, ove firme uspijevaju pronaći posao i osigurati egzistenciju svojim radnicima.

Država i entiteti, u okviru sveobuhvatnih ekonomskih reformi, najveću pažnju trebale bi usmjeriti prema ovoj kategoriji preduzeća. Posebno su osjetljive male firme u početku nastajanja, kada su u startu opterećene sa visokim nametima, porezima i troškovima. Upravo ovdje država maksimalno otežava razvoj ovih firmi. Ako je opredjeljenje vlasti povećanje broja zaposlenih, male i srednje firme će ponijeti najveći teret takve obaveze, ali vlasti bi morale uklonuti mnoga opterećenja sa firmi, posebno u prvoj godini poslovanja. Tada će se i ekonomski razvoj zemlje još više ubrzati, a ljudi će manje odlaziti s ovih prostora.

(Faktor.ba)