15:13 / 09.11.16

Komentar: Ratni zločin ipak zastarijeva

Samo u BiH je moguće da neko bude osuđen za ratne zločine, te da nakon odsluženja kazne, nastavi političku karijeru

 

Piše: Almir ŠARENKAPA

Zamislite nadrealnu situaiju da su Albert Speer, ministar naoružanja u nacističkoj Njemačkoj, ili Karl Dönitz, nasljednik Adolfa Hitlera, nakon što su, odsluživši kaznu, izrečenu u okviru Nirnberškog procesa, pokušali ponovo izgraditi političku karijeru. Zvuči nemoguće zar ne? U Njemačkoj u posljednjih 60 godina to svakako nije moguće da se dogodi „ni pod razno“.

U BiH ne da je nešto takvo moguće, nego se i dešava. Fikret Abdić, osuđeni ratni zločinac je novi načelnik općine Velika Kladuša. Da se ne zaboravi, radi se o osobi za koju je nadležni sud u Hrvatskoj, na osnovu zahtjeva iz BiH, utvrdio da je kriv za ratne zločine počinjene na prostoru takozvane Autonomne pokrajine Zapadna Bosna i osudio ga na 23 godine zatvora. Osuđen je po komandnoj odgovornosti, kao vrhovni autoritet u spomenutoj paradržavnoj tvorevini.

Nisu ni spomenuti Speer i Dönitz osuđeni zato što su lično ubili ili mučili nekoga, nego upravo kao naredbodavci zla. Po istom osnovu kao i Abdić. Nacisti su, nakon izlaska iz zatvora, nastavili život daleko od očiju javnosti i, vjerovatno, pod stalnom prismotrom istražnih organa. Abdić se poput pauna šepurio jučer u Sarajevu na preuzimanju certifikata koje je izdala Centralna izborna komisija načelnicima općina.

Šta ga sprječava da opet osnuje neku AP, JAO, PAO ili neku sličnu paradržavnu formaciju? Šta ga sprječava da opet počini ratne zločine? Ništa.

Nažalost, Abdić nije jedini ratni zločinac koji je nakon odležane kazne nastavio svoju političku karijeru. Ratni predsjednik Kriznog štaba u Bosanskom Šamcu Blagoje Smić je prije pet godina je pušten na slobodu, nakon odsluženih dvije trećine kazne koju mu je izrekao Haški sud. Godinu dana po oslobađanju Simić je izabran u Skupštinu opštine Šamac, kao odbornik. S obzirom da je i sada bio nosilac liste SDS-a za istu poziciju, za očekivati je da će ovaj ratni zločinac zadržati mjesto u skupštinskim klupama.

Znate li šta može spriječiti Biljanu Plavšić, Momčila Krajišnika ili Vojislava Šešelja, koji čak nije ni osuđen za ratne zločine, da se kandiduju za bilo koju funkciju u BiH. Ništa.

Očigledno, Izborni i drugi zakoni u BiH su krajnje nakaradni. Samo u BiH ratni zločin ne zastarijeva samo do izricanja presude. Nakon oslobađajuće presude ili odležane kazne, zakoni u našoj zemlji halale sve mrtve, protjerane, zatvarane ili mučene. Zločinci mogu nastaviti sa normalnim životom.

Postupak novoizabranih načelnika krajiških općina pokazuje ipak da ratni zločini nikada ne zastarijevaju u glavama ljudi.

(Faktor.ba)