Download-ujte našu aplikaciju

18:31 / 14.11.17

Kosovski analitičar Maloku za Faktor: Srbija i dalje destabilizira regiju, ne iznenađuje ovo s Izetbegovićem

Autor: E. G.

Albinot Maloku, kosovski politički analitičar, komentirao je za Faktor novonastalu situaciju na relaciji Sarajevo - Bograd, nakon što je izjava Bakira Izetbegovića u vezi s mogućnošću da BiH prizna Republiku Kosovo zlonamjerno i pogrešno interpretirana, prije svega na agenciji Tanjug, pa i u nekim drugim medijima širom regije, a naročito u Srbiji.

Albinot Maloku
Albinot Maloku

Srbijanski politički i državni vrh je najavio i zasijedanje Savjeta za sigurnost te zemlje.

- Za mene nije nikakva novina da se u Srbiji intenzivno angažiraju na tome da se činjenice i istina iskrivljuju. Ovome ne bi trebalo dati neki značaj. Srbija i dalje predstavlja faktor destabilizacije u svim prostorima u kojima ona ima neku mogućnost destabilizovanja. Propagandni mentalitet se nije promijenio i nema načina da se promijeni sa predsjednikom koji je iz iskustva ekspert za propagandu. Javno mnijenje i relevantni lokalni i međunarodni faktori su vidjeli i čuli tačno šta je rekao gospodin Izetbegović. Srbija ima tradiciju u manipulaciji, a naročito kada je riječ o nama, znači Kosovu i BiH. Ne bi trebalo da nam bude čudno što Srbija tako to radi - kaže Maloku za Faktor.

Vučić je danas izjavio kako on o svemu tome jučer nije izgovorio niti jednu riječ, "a poručeno je iz međunarodnih krugova da sve strane treba da se smire". Na pitanje da li smatra da ministri u Vladi Srbije, poput ministra Nebojše Stefanovića (MUP), ipak govore ono što Vučić misli te da li neki mediji u Srbiji jasno šalju poruku koju Vučić želi plasirati, Maloku dodaje:

- Mediji u Srbiji su pod potpunom kontrolom. To nije ono što kažem ja, već i kolege analitičari iz Beograda koji su i dalje alternativa i koji se i dalje drže principa poštenja u medijskom prostoru i informisanju. Nije nimalo fer da se nikada nije reagovalo na deklaracije od strane Milorada Dodika, dok se oštro reagira na potpuno principijelan, uravnotežen govor gospodina Bakira Izetbegovića. Reakacije se podižu do nivoa da kao bajagi iz Beograda stižu poruke pomirenja da se "sve strane trebaju smiriti". U odgovoru gospodina Izetbegovića ne postoji ni podsticanje na rat, ni buku, već potreba koju bi BiH trebala završiti davno, a to jeste da se riješe diplomatski odnosi između Prištine i Sarajeva.

Neki su prokomentirali kako Vučić namjerno izaziva krize da bi ih poslije navodno rješavao i predstavio se kao mirotvorac, pa tako i ovog puta.

- O tomo da su srpski lideri pokušavali da se predstavljaju kao mirotvorci imamo iskustva sa Miloševićem i to me ne čudi. Ništa se nije promijenilo. Stare medote izazivanja konflikta i držanje do toga da su oni mirotvorci a da su ostali, znači Albanci, Bošnjaci, Hrvati i Slovenci, konfliktni više ne pali - kaže Maloku.

Dragan Čović, hrvatski član Predsjedništva BiH je poslao istu poruku kao i Izetbegović, ali ona nije odjeknula u javnosti.

- Od momenta proglašenja nezavisnosti Republike Kosovo dva su člana bili za priznavanje. Godine 2008. bio je oštriji bivši član Predsjedništva Željko Komšić, koji je tada jasno i glasno kazao da priznaje Srbiju unutar njenih granica bez Kosova. Od članova Predsjedništva do sada jedino Bakir Izetbegović je izbjegavao da govori otvoreno što bi trebalo da se desi po tom pitanju i drago mi je da je na kraju progovorio. Bošnjački članovi Predsjedništva bili su totalno rezervisani i zbog toga prvi put Srbija reagira. Inače, Hrvatska je priznala Kosovo i od svih zemalja bivše Jugoslavije Kosovo ima najbolje prijateljske odnose sa Hrvatskom. Na Kosovu se Hrvatska smatra velikim prijateljem i to se nikada nije krilo, bilo u Zagrebu, bilo u Prištini - objašnjava Maloku.

On je kometirao i mogućnost da postoje, eventualno, neka pitanja između Kosova i Srbije koja su ovih dana "na dnevnom redu", a za koja Vučić ne želi da budu u fokusu javnosti, a o čemu javnost nije upoznata, pa pokušava odvratiti pažnju s njih.

- Između Kosova i Srbije postoji veliki broj otvorenih pitanja, od nestalih, preko reparacija sve do međusobnog priznavanja. Srbija mora da promijeni Ustav i na raskrsnici je da bira između EU i Rusije. Srbija je u kontinuiranoj borbi protiv Kosova. To nije novina - kaže Maloku.

Kao mogućnost zašto su u Srbiji ovakve reakcije na Izetbegovićevu izjavu spominje se i to da bi Vučić trebao ovih dana putovati u sjedište NATO-a, a to je uvijek bolno pitanje za srbijanski narod i politiku.

- Kada je u pitanju NATO, Srbija nastavlja sa svojom politikom neutralnosti i niko do sada nije vršio pritisak niti neku posebnu želju da ona bude članica NATO-a. Ali ona nastavlja da parira svakoj zemlji u susjedstvu koja želi da se učlani u NATO - zaključuje Maloku.