Download-ujte našu aplikaciju

20:50 / 22.12.16

Kulturni događaj 2016. godine: Dolazak De Nira u Sarajevo (FOTO/VIDEO)

Autor: M. Ču.

Razumjeti i prihvatiti ideju da je kultura nezaobilazna snaga za transformaciju društva u cjelini, nije nimalo lako u situaciji kada ni pitanje kulturnih vrijednost u BiH nije još suštinski postavljeno. 

Zbog toga svaki kulturno-umjetnički događaj u godini na izmaku, ali i općenito, možemo proglasiti pravim čudom, jer borba za opstanak u zemlji, čiji građani, odnosno dobra većina, nema naviku da posjećuje izložbe, odlazi u pozorišta i kina, da čita knjige, jednaka je Don Kihotovoj borbi sa vjetrenjačama. A kada tome dodamo i ignorantski odnos određene vladajuće elite, jasno je da se svaki kulturni radnik bavi sizifovskim poslom.

I ide im jako dobro. A kao pravi predstavnici bosanskog inata uspijevali su od ničega napraviti i previše. Tako ćemo 2016. pamtiti kao veoma uspješnu godinu, jer na svim umjetničkim poljima imali smo trenutke u kojim su nas umjetnici učinili ponosnim građanima Bosne i Hercegovine, ali i svijeta.

Bili smo centar svijeta

Među najznačajnije događaje svakako je bitno istaći 22. izdanje Sarajevo Film Festivala, koji je opravdao svoju raskošnost i epitet Balkanski Cannes, a ugostio je i jednu od najvećih zvijezda Hollywooda, glumca Roberta De Nira, i tako na trenutak bh. prijestolnicu učinio centrom svijeta.

Centar svijeta smo bili i na prestižnom 66. Berlinaleu, gdje se naš oskarovac Danis Tanović ponovo okitio nagradom „Srebreni medvjed“, ovaj put za film „Smrt u Sarajevu“. Kuorizitet cijele priče je da je u žiriju tog festivala bila sigurno jedna od najvećih glumica današnjice, Meryl Streep, kao i poznati glumac Clive Owen, s kojim je Danis nastavio saradnju kroz filmski projekt, koji trenutno realizira u Velikoj Britaniji.

Slikar Safet Zec nas je kroz svoja likovna putovanja u najljepšem svjetlu predstavljao u Italiji i Francuskoj, kao i hroničar vremena, fotograf Milomir Kovačević Strašni, čija je izložba "Djeca u ratu" u Umjetničkoj galeriji BiH odjeknula u javnosti. Udruženje likovnih umjetnika uspješno je reliziralo nekoliko projekata, među kojima treba istaći bogatu Revijalnu izložbu povodom Dana državnosti BiH, a značajan angažman u polju likovne scene dala je i galerija „Preporod“, koja je pod rukovodstvom Mirsade Baljić nadnaravnim snagama uspjela organizirati još jednu kvalitetnu Umjetničku likovnu koloniju i u Sarajevo dovesti sjajne umjetnike iz cijelog svijeta.

Pozorišna scena nikad bolja

Ni pozorišna scena nije zaostala u 2016. godini, ustvari, bila je možda jedna od najboljih u posljednjih deset godina. Osim Internacionalnog teatarskog festivala MESS, koji je opravdao svoje višedecenijsko postojanje, posebno valja istaći hrabrost i angažman glumca i direktora Kamernog teatra 55 Emira Hadžihafizbegovića, koji je pokrenuo festival regionalnog karaktera „Dani Jurislava Korenića“. Nazvao ga je po čovjeku, intelektualcu, nepravedno zaboravljenom Jurislavu Koreniću, osnivaču Kamernog, Pozorišta mladih, ali i MESS-a, a glavnu nagradu Festivala prema kolegi, prerano preminulom Žanu Maroltu. Tako je Hadžihafizbegović skrenuo pažnju da moramo čuvati ono što smo dobili u nasljedstvo i poštovati one koji su nam omogućili da to imamo. Jer, bitno je čuvati historiju radi bolje budućnosti!

Sličnom idejom i energijom Hadžihafizbegovića vodila se i direktorica Narodnog pozorišta Sarajevo, Marijela Margeta-Hašimbegović, u čijem mandatu svjedočimo uvijek punoj dvorani, kao i mnogim premijernim izvedbama, pa čak i praizvedbama. Sva tri ansambla Narodnog pozorišta: Drama, Balet i Opera, imala su značajne projekte, a posebno treba istaći baletnu predstavu „Omer i Merima“ i opernu „Zmaj od Bosne“. Stavljanje u fokus pažnje dvije, historijski značajne priče za našu zemlju, prepoznala je i sa radovanjem prihvatila i publika. No jasno je da nijedna predstava ne bi bila toliko uspješna bez angažmana Sarajevske filharmonije, koja je kolegama iz baleta i opere pomogla da pomoću predivnih kompozicija koju su komponovali Đelo Jusić i Asim Horozić, vjerodostojno prenesu emociju. A Sarajevska filharmonija je i ove baš kao i prošle godine izašla ususret publici i priredila pravi muzički spektakl u jednom tržnom centru u Sarajevu.

Upisali stećke na Listu UNESCO-a

U 2016. godini uspjeli smo i stećke, ili kamene spavače, kako ih je velikan Mak Dizdar nazivao, upisati na Listu svjetske baštine UNESCO-a. Zemaljski muzej BiH zabilježio je veliki pomak u odnosu na prethodne godine, relizirao je dobre projekte, koje su mu donijeli veliku posjećenost. I Historijski muzej je kreirao uspješnu priču, Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti također, kao i Umjetnička galerija BiH, koja je, baš kao i Opera NPS-a, proslavila 70. rođendan.

I 55. izdanje Sarajevskih dana poezije uz pomoć književnika Dževada Karahasana zasjalo je nekadašnjim sjajem i ugostilo velikane pisane riječi poput Ilme Rakuse, esejistkinje, prevoditeljice, te iznimno cijenje spisateljice širom svijeta, kojoj je pripala i nagrada „Bosanski stećak“. Sarajevo Chamber Music Festival u svom šestom izdanju svijet muzike učinio je dostupnim svima, jer su njegovi gosti uobičajene pozornice mijenjali domovima publike. Festival ulične umjetnosti unio je šarenilo i igru u ulice bh. prijestolnice, a  20. Jazz Festival pokazao je zbog čega mnogi svoje godišnje odmore ravnaju prema njemu. 

Počeli snimati "Žabu", dokazali da su knjige uvijek u modi

Značajne poduhvate učinili su i vjerni čuvari pisane riječi, posebno izdavači „Buybook“ i „Šahinpašić“, koji su kroz festivale i sajmove pokazali zašto knjige nikad ne izlaze iz mode, a 2016. ćemo pamtiti i kao godinu kada je ekipa kultne predstave „Žaba“ na čelu sa rediteljem Elmirom Jukićem započela realizaciju filma ove uspješne priče, kao i početak razvijanja filma „Balada o Pišonji i Žugi“, koji će na veliko platno oživjeti kultne likove nekog ljepšeg i sretnijeg Sarajeva.

Još je mnogo kulturnih poduhvata, događaja i manifestacija, koje vrijedi pomenuti, poput „Mostarske liske“, Susreta kazališta/pozorišta u Brčkom, Pozorišnih/kazališnih igara BiH u Jajcu... i dobro je dok je tako, jer od naredne godine s pravom možemo očekivati da će biti još bolja, raznovrsnija i kvalitetnija.