Download-ujte našu aplikaciju

08:12 / 09.07.17

Mađioničari Zemaljskog muzeja BiH: Feđa Ćehajić i Boro Žuža oživljavaju prošlost

Autor: M. Čustović

Replike dinosaura, raznih insekata i ptica, ajkula, brodova, stijena, kuća... u prirodnoj i neprirodnoj veličini, koje ste imali priliku vidjeti u Zemaljskom muzeju BiH djelo su dva umjetnika, preparatora i taksidermista - Feđe Ćehajića i Bore Žuža. 

Njihov zadatak je oživjeti prošlost i učiniti atraktivnim stalne postavke i izložbe naše najznačajnije naučne i kulturno-historijske institucije, u čemu su vrlo uspješni! Zahvaljujući njihovim mađioničarskim podvizima posjetioci Zemaljskom muzeja mogu doživjeti ono što su pročitali i vidjeli iza korica historijskih knjiga.

- Puno je projekata iza nas. Najviše radimo na Odjeljenju za prirodne nauke našeg muzeja. Ja sam preparator za beskičmenjake, a kolega za kičmenjake, ali pošto smo obojica završili Akademiju likovnih umjetnosti, tako se proširio i prostor našeg djelovanja na slikarstvo i kiparstvo. Dakle, osim što pravimo replike, postali smo pravi scenografi, a muzej je naše pozorište. Radimo i vizuelne i zvučne efekte da ne bude mrtvo - kazao nam je Ćehajić.

Materijale kojim se služe pri izradi svojih djela diktira finansijska podrška muzeja, zbog čega biraju one dosta jeftinije, a vrlo često i improvizuju.

- U principu to je stiropor, poliester, ljepila, a razvijamo i nove metode i tehnologije u toku samog rada. Snalazimo se. Pokušavamo što realnije prikazati šta god da radimo. Tako smo vodu, da bi izgledala u svom prirodnom stanju, napravili od poliestera, i reakcije su odlične, mada još uvijek studiramo kako to poboljšati. Također, dlaku mamuta smo jako dugo istraživali, i na kraju je napravili od ovčije. Izgleda identično - istakao je.

Radovi na projektima nekada traju i po dva do tri mjeseca, a najviše vremena oduzeo im je dinosaur dug šest metara.

- Dinosaur je bio zahtjevan zbog same strukture, ali i izgleda njegove kože. Počnemo nešto raditi bez da znamo kako, jer, trebalo je dobiti tu njegovu krljušt. Ali, uspjeli smo. U razvijenim zemljama ovaj posao u muzejima radi desetak ljudi. Jedni samo lijepe, drugi farbaju, treći pripremaju dijelove figure, i samim tim ide brže. Nama je tako kako je. Volimo svoj posao i to nas drži. Najviše radimo zbog djece koja su naša publika - naglasio je.

U Zemaljskom muzeju BiH trenutno pripremaju nove projekte od kojih će javnosti jedan biti prezentiran već u augustu. Također, svoj doprinos dat će i restauraciji prahistorijske zbirke koja se polako priprema.

- Tu ćemo novi koncept primjeniti, dakle, bez vitrina, i što više realnog. Prikazat ćemo pračovjeka i njegovo stanište, ali i još mnogo toga. Također, u planu imamo da dopunimo sadašnju izložbu “Fosili Kantona Sarajevo“ sa nekoliko letećih dinosaura, da vizuelno bude zanimljivija, mada, već smo napravili dimetrodona, gmaza koji je živio prije dinosaura- ispričao nam je Ćehajić.

Osim u Zemaljskom muzeju BiH, zainteresirani djela ovog kreativnog dvojca mogu pogledati i u muzejskim institucijama u Banja Luci, Tuzli., Orašju, Visokom...