Download-ujte našu aplikaciju

20:53 / 08.09.17

Pčelar Midhat Hodžić: Turci žele moj med, na potezu je Vijeće ministara BiH

Autor: A. S.

Pčele su njegov život još od šestog razreda osnovne škole. 

Kaže kako je s tim živim bićima još davno uspostavio poseban odnos, koji dolazi iz njegovog srca, kojeg Midhat Mido Hodžić ne zna opisati, ali zna pokazati ujutro dok u pčelinjaku, smještenom u sarajevskom naselju Zabrđe, "razgovara" sa svojim drugama, kako ih od milja zove.

Znao je Midhat da će biti pčelar još dok je kao dijete trčao za stokom po fočanskim čairima. Maštao je o tome da će jednog dana imati svoje košnice i pčelinjak, proizvoditi med, i na taj način pomoći roditeljima.

Prvo košnica, pa onda kuća

- Kaže babo: "Uzmi Midhate knjigu!", a ja uzmem historiju i u nju stavim pčelarski vodič i čitam. Ubrzo sam savladao ono najvažnije što bi svaki pčelar trebao znati, a onda dobio i prvu košnicu. Do 1992. godine imao sam ih oko tridesetak - priča Midhat kako je sve počelo.

Ali, godine koje su uslijedile na trenutak su uništile njegove snove...

Na početku agresije na BiH četnici su mu ubili roditelje i dva brata, a on se kao dijete krio po šumi. Deset dana poslije uhvatili su ga i primorali da potpiše dokument kojim imanje roditelja poklanja njima.

- Da, tako su mi kazali: "Potpiši papir da se odričeš zemlje, pa te nećemo ubiti". Potpisao sam jer sam kao učenik prvog razreda srednje škole znao da im ne mogu ništa pokloniti jer ništa nisam ni posjedovao. Očeva zemlja nije bila na meni - prisjeća se Midhat najtežih godina svoga života.

Nakon vremena provedenog u izbjeglištvu u Crnoj Gori i Makedoniji, vratio se u BiH i kupio komad zemlje u sarajevskom naselju Zabrđe. Kupio je i prvu košnicu...

- Prije sam košnicu nabavio nego što sam kuću počeo praviti. Ljudi su se čudili i pitali šta će mi to...

Danas Midhat ima oko 200 košnica. "Seleći" je pčelar, pa tokom godine njegove pčele obiđu mjesta, od Zvornika, Bratunca, Nišićke visoravni, Han Pijeska, Sokoca, Foče, Sarajeva...

Proizvodi četiri vrste meda - livadski, planinski, bagremov i šumski, ali i polen, propolis, matičnu mliječ. Sve je čisto, prirodno jer drugačije ne može ni biti kod pčelara koji je 2013. godine dobio certifikat od BeHaBIOCert-a da njegovi proizvodi imaju organski status.

Rezultate Hodžićevog požrtvovanog rada, na ispunjavanju propisanih standarda organskog pčelarstva, prepoznali su i međunarodni stručnjaci, pa je njegov bagremov med 2015. godine proglašen najboljim u svijetu na Sajmu pčelinjih proizvoda u Tokiju. Tada je laboratorijskom analizom utvrđeno da se u Midhatovom bagremovom medu nalazi 90 posto polenskih zrnaca, što je bilo daleko iznad prosjeka drugih medova koji su bili izloženi na sajmu.

- Moje proizvode analizirali su i Francuzi i potvrdili isto ono što i Japanci. Ove godine poslao sam med na analizu u Tursku. Doslovno su mi odgovorili ovako: "Neka Vijeće ministara BiH podnese zahtjev Vladi Turske, mi ćemo odobriti uvoz meda iz BiH u Tursku".

Time su mi sve kazali i ja sam ponosan zbog toga. Sada je sve do naših političara. Nastavit ću onako kako sam do sada radio, jer mušteriju možete prevariti samo jednom, drugi put vam neće doći. Ne želim se s tim igrati jer je ovo moja primarna djelatnost, nešto od čega živim - kaže Hodžić, dobitnik mnogih priznanja za kvalitet meda i pčelinjih proizvoda.

Ni marke od federalnog ministarstva

Kao ni mnogi drugi pčelari nije zadovoljan odnosom države prema ovoj poljoprivrednoj grani. Ističe kako bi nadležni puno toga mogli uraditi, jer bosanskohercegovački med je cijenjen u svijetu, ali nije prepoznat u našoj zemlji.

- U Federaciji BiH nemamo ni zakon o pčelarstvu, a to je osnov za uređenje ove grane. Pčelari u RS daleko su u boljoj poziciji jer imaju zakon koji uređuje mnoge stvari. Savez udruženja pčelara Kantona Sarajevo, čiji sam član, tražilo je od nadležnog federalnog i kantonalnog ministarstva da se barem donese uredba o načinu i držanju pčela. Od Ministarstva privrede KS dobili smo odgovor da su oni spremni ići u tom pravcu. Sa federalnog nivoa nikada nismo dobili nikakav odgovor – naglašava.

Hodžiće ističe i problem poticaja na području Federacije. Kaže kako za dvadesetak godina bavljenja pčelarstvom, još nikada od nadležnog federalnog ministarstva nije dobio nijednu marku.

- Kantonalno ministarstvo prošle godine je za kilogram meda davalo 11,70, a ove godine su podigli na 14 KM. Općina Novi Grad prošle godine je davala pet, a ove godine su podigli na osam maraka. Oni su inače, i najredovniji u poticajima. Puno mi znači kada vidim da neko od nadležnih brine i o nama pčelarima, jer ja sam ove godine, zbog mraza i snijega koji je pao u maju, a onda i suše, izgubio oko 15.000 KM. Velika je to cifra jer meni je med jedini izvor prihoda - napominje Hodžić.