Download-ujte našu aplikaciju

11:31 / 13.09.17

Početak detronizacije ili loš znak: Putin izgubio u centru Moskve, pobijedio ga anonimni novinar

U Rusiji, kao i u većini svijeta, razlika između glasova ruralne i urbane populacije je velika. Lokalni izbori, održani u nedelju u 82 ruska regiona, pokazali su da je taj jaz sve veći. Dok je u ruralnim dijelovima zemlje aktuelna vladajuća partija osvojila ubjedljivu većinu, Moskovaljani nisu bili pretjerano zainteresirani za izlazak na birališta. Oni koji su glasali, povjerenje nisu tako jednoglasno ukazali Putinovim kadrovima.

Koalicija liberalnih opozicionih stranaka ostvarila je neočekivani trijumf na lokalnim i regionalnim izborima, koji su u nedelju održani u Rusiji, odnijevši pobjedu u više izbornih jedinica usred Moskve, uključujući i kvart Gagarinski, u kojem je glasao predsednik Vladimir Putin. Opoziciona koalicija Ujedinjene demokrate u tom kvartu osvojila je svih 12 mjesta!?

Ipak, u najvećem broju moskovskih općina pobijedila je Putinova "Jedinstvena Rusija".

Šokirani Ilja Azar

Jedan od izuzetaka je oblast Hamovniki distrikt u centralnom moskovskom okrugu. Pobjedu je odnio čovjek koji se kandidovao bez dana iskustva u politici i bez plana da pobijedi. Njegovo ime je Ilja Azar (33), novinar je ruske "Novaje Gazete" i otvoreni Putinov kritičar.

Ilja je, kako tvrdi, svojom kandidaturom želio da ukaže na potrebu da se u politički život uključi i civlini sektor. Kada je sutradan saznao da je pobijedio, i to sa više od 50 posto glasova, bio je, prema sopstvenim rečima, "šokiran i zbunjen".

- Jedinstvene Rusije nigdje nije bilo tokom kampanje. Valjda su bili lijeni, jer su navikli da stalno osvajaju glasove. Mi smo išli od vrata do vrata. Svih 15 mjesta i našeg distrikta osvojili su nezavisni kandidati - kaže Azar.

Možda i veći šok od Azarove pobede je to što u distriktu Hamovniki, u kojim živi oko 102.000 ljudi, Putinova stranka nije osvojila dovoljna glasova da dobije bar jedno mesto u gradskoj skupštini. Za Putinove kritičare ovaj podatak je dovoljan da bi tvrdili da "Jedinstvena Rusija" više nema i jedinstvenu podršku glasača, posebno jer Hamovniki nije i jedini distrikt u kojem su pobijedili oni koji Putina baš i ne vole.

Ipak, JS i dalje je ubedljiva, pa teško da bi se rezultati pojedinaca, kao što je Azar, mogli smatrati početkom Putinovog pada, možda prije kao loš znak. Putin je i dalje ubedljivo najpopularniji političar u zemlji, sa oko 70 posto podrške, pokazuju ankete, mada najmanju podršku uživa upravo u prijestolnici.

I na nedeljnim lokalnim izborima, na kojima se biralo 16 gubernatora, članovi šest regionalnih parlamenata i zastupnike za dva upražnjena mjesta u donjem domu ruskog parlamenta, JS je bila ubedljiva na nivou cijele države, mada su tamošnji mediji, uglavnom naklonjeni vlasti, objavili kako je "interesantno da je izabrano dosta gubernatora iz opozicionih redova".

Opozicija je i ovaj put, kao što je to bio slučaj sa mnogim izborima prije ovih, prijavila brojne slučajeve neregularnosti. Među takvima je bilo popunjavanje glasaških listića van ograđenih kabina predviđenih za to, dugi redovi vojnika koji su glasali na biralištima na kojima nisu registrirani, a na pojedina birališta u Moskvi dolazili su puni autobusi, što je izazvalo sumnje da građani više puta glasaju na različitim mjestima.

Ankete pokazuju da je predsednik Rusije i dalje najpopularniji političar, kojeg podržava 70 posto građana, a priliku da provjeri podršku, imat će u martu sljedeće godine, kada Rusiju očekuju predsjednički izbori. Iako nije povrđeno da će se Putin kandidirati za novi šestogodišnji mandat, list "Komersant" piše da je to izvjesno, čak i da je napravljen plan.

Plan u dvije faze

Kako piše "Komersant" pozivajući se na neimenovane izvore u Kremlju, strategija kandidature Vladimira Putina za novi mandat već je spremna, a kampanja će se odvijati u dvije etape:

Prva, u kojoj će Putin saopćiti da se slaže sa novim predsjedničkim mandatom trebalo bi da počne u novembru, a dotad će biti organizirano nekoliko manifestacija u kojima će on učestvovati.

Druga etapa predstavljat će formalno kandidiranje Putina kao nezavisnog kandidata, i to pri kraju zakonskog roka, kako bi zvanična predsjednička kampanja bila maksimalno skraćena. U skladu sa Zakonom o izboru predsednika, izbori moraju biti raspisani od 7. do 17. decembra.

Početkom septembra Putin je na pitanje zašto ne govori o svojoj kandidaturi, rekao da, čim se objavi predizborna kampanja, "svi odmah prestanu da rade".

Komersant dodaje da će u prikupljanu potpisa aktivno sudjelovati vladajuća stranka Jedinstvena Rusija.

Putin je 31. decembra 1999. godine ukazom Borisa Jeljcina, koji je podnio ostavku na predsedničku funkciju, postao vršilac dužnosti predsednika Rusije, a zatim je 26. marta 2000. na izborima postao predsjednik. Ponovo je izabran za predsednika 2004. i 2012. godine.