Download-ujte našu aplikaciju

08:15 / 19.09.17

Prof. dr. Dževdet Smajlović: Nijedan lijek za Alzheimerovu bolest nije na esencijalnoj listi

Autor: A. S.

Alzheimerova demencija je najčešća bolest starije životne dobi. Spada u grupu demencija čiji je najizraženiji simptom gubitak pamćenja.

Smatra se kako danas u svijetu od Azheimera boluje blizu 50 miliona ljudi, a da će ih, zbog produženja životnog vijeka i bolje zdravstvene zaštite, do 2030. biti oko 75, a 2050. više od 130 miliona. U Srbiji brojka prelazi 160.000, a u Hrvatskoj se ona penje do 100.000 oboljelih.

U Bosni i Hercegovini, kaže prof. dr. Dževdet Smajlović, načelnik Klinike za neurologiju Univerzitetsko kliničkog centra Tuzla, ne postoje valjani statistički podaci o broju onih sa Alzheimerovom bolešću.

- Prema paušalnim podacima, mogli bismo govoriti o brojci od 50.000 oboljelih. Međutim, kada bismo prošli kroz cijelu našu zemlju, sve njene zdravstvene ustanove, ne bismo našli ni 10.000 takvih osoba. Problem je što se kod nas takvi ne prepoznaju. Oboljeli od Alzheimerove bolesti svakodnevno prolaze pored nas, a da mi to i ne znamo. U početku to ne znaju ni sami pacijenti niti njihove porodice. Razlog je naravno, nedovoljno zdravstveno obrazovanje. Nama takvi pacijenti obično dolaze kad bolest uzme maha - istakao je Smajlović u povodi 21. septembra Svjetskog dana Alzheimerove bolesti.

Demencije su, kaže naš sagovornik, zanemaren problem u BiH, a razlog su teže bolesti, poput moždanih i srčanih udara te raznih oblika maligniteta.

- To se najbolje vidi ako pogledate naše društvo. Starije osobe u BiH su na margini svega, pa i na zdravstvenoj. Nijedan lijek koji se koristi za tretiranje Alzheimerove bolesti ne nalazi se na esencijalnoj listi, pa su ih ljudi primorani sami kupovati. Uzmemo li u obzir kolika su primanja naših penzionera, nije teško zaključiti da oni sebi takav terapijski luksuz ne mogu priuštiti - naglašava Smajlović.

Alzheimerova bolest ne dovodi direktno do fatalnog ishoda. Obično se, objašnjava Smajlović, komlicira plućnom ili infekcijom mokraćnih kanala te pojavom dekubitusa i sepse.

- Prosječna životna dob pacijenta, nakon postavljene dijagnoze, je osam godina. Naravno, taj prosjek je karakterističan za uznapredovale zdravstvene sisteme, koji takve pacijente prepoznaju na vrijeme i mogu im pružiti puni tretman, što nimalo nije jednostavno - govori Smajlović.

Neka naučna istraživanja u svijetu pokazala su da se galopirajući napredak Alzheimerove bolesti itekako može usporiti, pa čak u nekim slučajevima i zaustaviti, kanabisom.

- O kanabisu se priča kako pomaže kod multipla skleroze te da zaustavlja rast tumora. Međutim, to do sada nigdje nije, odgovarajućim medicinskim studijama, dokazano. Po meni je priča o Alzheimerovoj bolesti i kanabisu, ravna onoj kako ćemo mi jednog dana ići na Mjesec. U BiH postoje kvalitetni lijekovi za ovu bolest. Pažnju treba obratiti na simptome, otkriti na vrijeme i odmah uključiti terapiju - zaključio je Smajlović.

Simptomi:

- Zaboravljanje događaja iz bliske prošlosti (nešto što se dogodilo prije pola sata). Oboljeli nemaju problem sa prisjećanjem na događaje koji su se zbili prije 20 ili 30 godina.

- Smanjena moć planiranja i rješavanja problema. Takve osobe otežano se snalaze u svakodnevnim situacijama. Teško rješavaju zadatke poput kupovine namirnica ili plaćanja računa.

- Imaju problema sa orijentacijom, kako u vremenu, tako i u prostoru.

- Imaju smetnje u govoru (teško pronalaze određene riječi).

- Vremenom zanemaruju prehranu.

- Povlače se u sebe.

- Gube na tjelesnoj težini.