Download-ujte našu aplikaciju

19:37 / 28.09.17

Prof. dr. Fahir Baraković: Problem su nam mladi sa kardiovaskularnim bolestima i nedostatak kardiologa

Autor: A. S.

Za  oko 53 posto svih smrtnih slučajeva u Evropi krive su kardiovaskularne bolesti.

Baraković: Za  53 posto smrtnih slučajeva u Evropi krive su kardiovaskularne bolesti
Baraković: Za 53 posto smrtnih slučajeva u Evropi krive su kardiovaskularne bolesti

Ovakvi podaci, prema riječima prof. dr. Fahira Barakovića, predsjednika Upravnog odbora Udruženja kardiologa BiH, bilježe se unazad pet godina bez ikakve tendencije da bi se mogli smanjiti.

Bolesti srca i krvožilnog sistema vodeći su uzrok smrti i u BiH, a prema podacima Federalnog zavoda za javno zdravstvo, vodeće oboljenje, kao uzrok smrti stanovnika većeg bh. entiteta, je akutni infarkt miokarda sa stopom od 91,0 na 100.000 stanovnika, koliko je zabilježeno tokom prošle godine.

Tihi infarkt 

- Ono što posebno zabrinjava je to da se starosna dob oboljelih od kardiovaskularnih bolesti svake godine pomijera, pa je sve više mladih osoba sa ovim zdravstvenim problemom - kaže Baraković uoči 29. septembra - Svjetskog dana srca, koji će i u našoj zemlji ove godine biti obilježen brojnim prigodnim aktivnostima.

Baraković, koji u Klinici za interne bolesti Univerzitetsko kliničkog centra Tuzla, radi kao kardiolog, naglasio je kako će ovogodišnje obilježavanje Svjetskog dana srca u BiH, proteći u znaku prevencije bolesti od koje, prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, godišnje u svijetu umre blizu 18 miliona stanovnika.

- Nadam se na će nam se u ovoj zamisli pridružiti i mediji kako bi se svaki naš građanin na vrijeme informirao i otišao do najbliže zdravstvene ustanove na pregled. Primjera radi, na Klinici za interne bolesti u Tuzli, 29. septembra će, od devet do 11 sati, biti organizirano mjerenje krvnog pritiska, a stručni timovi će svakome onome ko dođe, objasniti koji su to rizici te kako se zaštititi od kardiovaskularnog oboljenja - otkriva kardiolog.

Kada je riječ o rizicima obolijevanja od kardiovaskularnih bolesti, postoje, kaže Baraković, oni na koje osoba može i ne može utjecati.

- Niko od nas ne može utjecati na dob i spol, ali zato možemo na pojavu nekih bolesti, poput dijabetesa, na pušenje, gojaznost, slabu tjelesnu aktivnost, prisutnost masnoća u krvi, naročito onih štetnih, stres. Sve su to okidači.

Naš sagovornik posebno je istakao problem tzv. tihog infarkta kojeg ne prati pravi simptomi, a koji je puno češći nego što se do sada mislilo, i na koji u svijetu otpada oko 30 posto svih srčanih udara.

- Naše društvo je sklono šećernoj bolesti, a oboljeli od dijabetesa skloni su neuropatskim promjenama što uzrokuje da se bol ne može prenositi u grudi i na određena mjesta koja su prepoznatljiva kao klinički znaci određenog stanja. I neke druga stanja i bolesti, poput poremećaja lipidnog statusa i ateroskleroze, dovode do oštećenja živaca koji prenose osjećaj bola u grudni koš, što će rezultirati tim da će sve više biti tzv. nijemih angina pectoris i infarkta miokarda koje neće pratiti bolovi, a koji će se moći utvrditi na osnovu povećanja biohemijskih parametara i EKG promjena - objašnjava Baraković.

Prosta matematika

Govoreći o kardiovaskularnim bolestima, Baraković se dotakao i još jednog problema u našoj zemlji, a to je nedostatak kardiologa. Kaže kako trenutno u BiH ima više od stotinu evidentiranih kardiologa te onih koji imaju tendenciju da će se u budućnosti baviti kardiološkim bolestima. Nažalost, ta brojka je, naglašava, daleko ispod potrebne.

- Ako imamo tri i po miliona stanovnika, a nešto više od stotinu kardiologa, nije teško prostom matematikom, izračunati koliko stanovnika dođe na jednog ljekara. Činjenica je da mladi ljudi odlaze tamo gdje misle da im je lakše i bolje raditi. Nažalost, to ima posljedice, a kako bismo promijenili takvu sliku trebalo bi krenuti od kulturoloških, socioloških, ekonomskih i političkih momenata. Mi kao Udruženje svakodnevno radimo kako bismo zadržali mlade stručnjake. Organiziramo simpozije, kongrese, izdajemo i kod nas i u svijetu stručnu literaturu kako bi bili dostupni našim mlađim kolegama. Naravno, da bismo popravili stanje u zdravstvu trebamo se svi više potruditi, napraviti bolji ambijent, pružiti mladima šansu - poručio je Baraković.