Download-ujte našu aplikaciju

19:14 / 29.03.17

Raho Spahović, predsjednik Ljekarske komore KS: Svađe ne priliče našoj struci, trebamo se vratiti pacijentima

Autor: Maja Radević

U januaru ove godine na vanrednoj Skupštini u Sarajevu izabrano je novo rukovodstvo Ljekarske komore Kantona Sarajevo, koje je ovih dana konačno uselilo u prostorije Komore.

Zidovi u kancelariji novoizabranog predsjednika Komore,. dr. Rahe Spahovića, koje su donedavno krasile brojne diplome, priznanja, fotografije..., sada su potpuno ogoljeni - svoje stvari sa sobom je odnio prim. dr. Fahrudin Kulenović, dugogodišnji predsjednik sarajevske Ljekarske komore koji je u proteklih nekoliko mjeseci vodio pravi medijski rat sa dijelom delegata i članova ove institucije, prvenstveno iz Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu (KCUS).

O nesuglasicama sa bivšim rukovodstvom Komore, položaju ljekara i odlasku kolega sa KCUS-a, problemima u zdravstvu u Kantonu Sarajevo, ekskluzivno za Faktor govori novi predsjednik Ljekarske komore KS dr. Raho Spahović.

Vanredna Skupština na kojoj je izabrano novo rukovodstvo Ljekarske komore KS održana je još u januaru. Međutim, dosadašnji predsjednik Komore prim. dr. Fahrudin Kulenović izjavljivao je da je Skupština sazvana nelegalno, te tvrdio kako je Općinski sud donio privremenu mjeru u njegovu korist. Šta se zapravo dešavalo posljednjih dana u Ljekarskoj komori?

- Bilo je puno dezinformacija u posljednje vrijeme. Na vanrednoj Skupštini, koja je održana 26. januara ove godine, bila su prisutna 53 delegata, što je potrebna natpolovična većina da bi odluke Skupštine bile valjane. Nakon Skupštine poduzeli smo pravne radnje upisa u sudski registar, u kojem su članovi novog rukovodstva sada upisani kao ovlašteni predstavnici Komore. Te odluke Suda dostavili smo bivšem rukovodstvu, oni su se žalili i tražili donošenje privremene mjere, ali Sud je to istog dana odbio. Mi smo, shodno odluci Suda, preuzeli rad Ljekarske komore i napravili novi pečat. Nekoliko dana poslije, primarijus Kulenović je vratio pečat koji je koristio i ključeve prostorija Komore, tako da je sada novo rukovodstvo u prostorijama Komore. Razgovarao sam sa dr. Kulenovićem, nisam želio da pravimo bilo kakve incidente, ni da se svađamo jer to nije u skladu sa našom strukom i etikom. Naravno, on ima pravo na svoje mišljenje i emotivni pristup, ali odluke Suda su takve kakve jesu i moraju se poštovati. Bitno je napomenuti da je novo rukovodstvo Komore izabrano na period od 15 mjeseci, dakle, do sljedeće redovne izborne skupštine, i u tom periodu ćemo pokušati da dovedemo u red neke stvari.

Neposredan povod za održavanje vanredne Skupštine i izbor novog rukovodstva odnosio se na uplate članarina ljekara. Međutim, neki članovi Komore posljednjih mjeseci izjavljivali su da su iz mnogih razloga bili nezadovoljni radom ranijeg rukovodstva. Na šta su se najviše odnosile te zamjerke?

- Veliki broj delegata iz zdravstvenih ustanova u Kantonu Sarajevo smatrao je da se rukovodstvo Komore u jednom periodu predstavljalo kao otuđeni centar moći, odnosno da nisu slušali i uvažavali probleme i potrebe članova Komore. Mjesecima smo bili svjedoci gotovo svakodnevnih medijskih istupa bivšeg predsjednika Komore Kulenovića i bivšeg predsjednika Upravnog odbora Dragana Stevanovića, koji su koristili svaku priliku da u javnosti na negativan način predstave kolege sa Kliničkog centra i rad KCUS-a. Delegati sa KCUS-a su smatrali da nisu dužni da to trpe i da svojim novcem finansiraju rad jednog udruženja koje ih konstantno medijski satanizira. Naš posao je ionako dovoljno težak i ta vrsta medijskog pritiska je samo dodatno otežavala situaciju. Zbog toga smo na kraju i odlučili da sazovemo vanrednu Skupštinu i održali smo je u skladu sa Statutom, uprkos tome što je prethodno rukovodstvo pokušavalo na sve moguće načine da to spriječi. No, bez obzira na sve opstrukcije, sada smo tu i idemo dalje raditi.

Koji će biti prioriteti u radu rukovodstva Ljekarske komore u narednim mjesecima?

- Period na koji smo mi imenovani je dosta kratak, ali bez obzira na to, dobili smo određene smjernice od naših delegata koje ćemo pokušati provesti. Kolege su se prvenstveno žalile na nepostojanje registra članova Komore i podataka o tome ko plaća članarinu i koliki je ukupan broj članova, kao i nepostojanje baze podataka licenciranja ljekara, što je i osnovna djelatnost Komore. Plan nam je da uspostavimo adekvatnu bazu podataka na temelju koje ćemo u svakom momentu znati ko je član Ljekarske komore i ko plaća članarinu, koja mu je specijalnost, u kojoj ustanovi je zaposlen, ukoliko neko ode da radi izvan Kantona Sarajevo, da imamo i taj podatak... Također, Ljekarska komora još od 2004. godine plaća mjesečnu zakupninu prostora u iznosu od 1.000 maraka. Dakle, u proteklih 13 godina samo za zakupninu je plaćeno oko 180.000 maraka i za taj novac smo već mogli imati prostorije u našem vlasništvu. Delegati su smatrali da je to nedomaćinsko poslovanje Komore i ako smo već uložili toliko novca, da bi trebalo da imamo vlastiti prostor. Mi smo poduzeli aktivnosti na rješavanju tog problema i poslali smo dopise KCUS-u, Općoj bolnici "Prim.dr. Abdulah Nakaš" i JU Dom zdravlja sa molbom da nam besplatno ustupe na korištenje slobodne prostorije kojima raspolažu dok trajno ne riješimo pitanje prostora, a mi bi se obavezali da plaćamo režijske troškove i održavanje tih prostorija. Na naš upit je odgovorio jedino Klinički centar i ponudio nam prostor unutar KCUS-a. Naša Komisija je vidjela taj prostor i zadovoljni smo uslovima, tako da uskoro namjeravamo preseliti u krug KCUS-a. Na taj način ćemo uštedjeti 1.000 maraka mjesečno i tražit ćemo od Skupštine da donese odluku o kupovini poslovnog prostora. Nadam se da ćemo to uspjeti riješiti u narednih godinu dana. Namjera nam je, također, apsolutno omogućiti svim kolegama koji su uplatili akontacije učešće na određenim kongresima i vjerovatno ćemo u narednom periodu formirati odbor koji će o tome odlučivati.

Prema podacima Ljekarske komore FBiH, samo u prošloj godini oko 300 ljekara je napustilo Federaciju, posljednjih mjeseci mnogo se govorilo i o odlasku ljekara sa KCUS-a... Kako to komentarišete i na koji način zadržati ljekare, posebno mlade specijaliste, u Bosni i Hercegovini?

- Činjenica je da svi idu tamo gdje im je bolje, pa ni ljekari tu nisu izuzetak, i mislim da država mora puno više raditi na tome da zadrži obrazovane kadrove. Ljekare koji su otišli sa Kliničkog centra i čija su se imena u posljednje vrijeme često spominjala u medijima dobro poznajem, većina njih otišli su da rade u privatnoj praksi, jer u ovom trenutku nije moguće raditi puno radno vrijeme na KCUS-u i biti u privatnoj praksi, neki su opet otišli jer im je ponuđen bolje plaćen posao u inostranstvu, i sve je to sasvim razumljivo. Što se tiče mladog kadra, jedan mladi ljekar u BiH, u čije obrazovanje se uloži veliki novac, vrlo teško dobija priliku za zaposlenje u našoj državi, neizvjesna je njegova daljnja edukacija, godinama ne postoje planski dokumenti o specijalizacijama, načinu napredovanja kolega... To je primarni razlog zbog kojeg mnogi odlaze - u inostranstvu će imati mogućnost napredovanja, bolja primanja, bolji status, dok kod nas ne postoji strateška doktrina i plan razvoja zdravstvenog sistema.

Spomenuli ste nemogućnost obavljanja ljekarske prakse istovremeno u privatnom i javnom sektoru zbog čega su, kako kažete, pojedini ljekari napustili KCUS. Treba li, po vašem mišljenju, ukinuti dvojnu ljekarsku praksu?

- Važeća zakonska regulativa dopušta rad u dvojnoj praksi, s tim što prethodno morate imati odobrenje od poslodavca. Mislim da bi svaki ljekar trebao biti pošten i prema sebi i prema svom pacijentu i opredijeliti se da li želi da radi privatno, ili u državnoj instituciji. U tom smislu i zakonska regulativa bi trebala biti takva da se izjednače prava privatnika sa državnim institucijama i da se stvori jedna otvorena takmičarska pozicija na tržištu u okviru koje će pacijenti imati mogućnost izbora onih za koje smatraju da će im pružiti kvalitetniju uslugu. Trebamo se, prije svega, vratiti pacijentu i vidjeti na koji način im možemo dati najbolju uslugu, jer radi pacijenata i postojimo.

Smatrate li da ljekari trebaju imati poseban kolektivni ugovor u odnosu na ostale zdravstvene radnike?

- Ljekar mora biti adekvatno plaćen za svoj posao i kroz kolektivni ugovor se može ugraditi visina prihoda ljekara, koji imaju odgovoran i težak posao. Međutim, posebno izdvojiti samo ljekare u odnosu na sve ostale radnike u zdravstvu mislim da ne bi bilo najbolje rješenje, prvenstveno iz razloga što ljekar ne radi kao pojedinac, nego uvijek sa timom osoblja, sestara, tehničara, inžinjera radiologije, farmaceuta... Drugačije ne bismo mogli odgovoriti zadatku ljekara i smatram da praviti neku disoluciju u pogledu kolektivnog ugovora u ovom momentu ne bi bilo dobro. Mislim da treba ići na promjenu zakonskih regulativa na nivou Federacije, pa zatim i kantona i u tom smislu adekvatno nagraditi rad ljekara, ali i ostalih uposlenika u zdravstvu. Ljekarska komora KS će se svakako angažovati i na tom polju. Ono što je za nas veliki problem je da ljekari nemaju status službenog lica, kao što su imali u bivšoj državi. Smatramo da nemamo odgovarajuću zaštitu na radnom mjestu i radićemo na tome da se počinioci napada na ljekare adekvatno kazne kroz promjenu zakonske regulative.

Jedan od najvećih problema u Kantonu Sarajevo trenutno je nedostatak specijalista u pojedinim oblastima, posebno pedijatara, što je i vaša specijalnost. Kako riješiti taj problem?

- Taj problem je posljedica jednog dugotrajnog, možda i decenijskog, zapostavljanja planiranja kadrova u zdravstvu. Vi u svakom momentu morate znati sa koliko kadra raspolažete u okviru određenih specijalnosti, koliko ti ljudi imaju godina, kada odlaze u penziju, koliko traje edukacija jednog ljekara specijaliste... Nažalost, o tome niko godinama nije vodio računa i bojim se da ćemo u narednih četiri do pet godina imati još goru situaciju. U tom periodu će blizu 20 pedijatara iz primarne zdravstvene zaštite otići u penziju. Dodatni problem je što specijalizacija pedijatrije traje pet godina. Dakle, mi bi već sada morali imati raspisanih 20 specijalizacija za pedijatre. Također, u KS ne postoji sekundarni nivo pedijatrije. Opća bolnica bi morala imati odjel pedijatrije, a za to je potrebno minimalno osam pedijatara. Da li Zavod zdravstvenog osiguranja kao većinski finansijer, odnosno Ministarstvo zdravstva KS poduzimaju nešto u tom pravcu, zbilja ne znam, ali ako se ubrzo ne iznađu sredstva i ne raspišu konkursi za te specijalizacije, imaćemo u narednih pet godina zaista ogroman problem.