Download-ujte našu aplikaciju

08:21 / 11.10.17

Šta se krije iza Dodikovog poziva na povlačenje Srba: OHR poslao jasnu poruku predsjedniku RS-a

Autor: N. Pobrić

Presuda Naseru Oriću prilika je za, kako je kazao predsjednik bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska (RS) Milorad Dodik, "rehabilitiranje priče" o referendumu o Sudu i Tužilaštvu BiH. Odluka o referendumu je, podsjećanja radi, objavljena u Službenom glasniku RS-a, ali je Dodik pod pritiskom međunarodne zajednice već najavio njenu suspenziju.

Milorad Dodik
Milorad Dodik

Dodik je istovremeno pozvao predstavnike srpskog naroda da se povuku iz pravosudnih institucija BiH te je naglasio potrebu "suspenzije rada Suda i Tužilaštva BiH na teritoriju RS-a". Za Ured visokog predstavnika (OHR), takve prijetnje su neprihvatljive.

- Prema Ustavu BiH, entiteti moraju u potpunosti poštovati odluke institucija BiH,  uključujući zakone donesene na državnom nivou te odluke državnih pravosudnih organa koje se odnose na cjelokupnu teritoriju BiH. Sud BiH i Tužilaštvo BiH imaju jurisdikciju na cijeloj teritoriji BiH. Jednostrane odluke kojima bi se suspendirale ili ograničile nadležnosti i odluke pravosudnih institucija BiH na dijelu bh. teritorije bile bi protuzakonite i politički neprihvatljive - kazali su za Faktor iz OHR-a.

Poziv na povlačenje srpskih kadrova iz Suda i Tužilaštva zamjenik ministra pravde BiH Nezir Pivić ocjenjuje kao "nebulozan".

- To je apsolutno nemoguće iz razloga što nikakvu nadležnost nad sudijama Suda BiH ne može imati niti jedan političar i to mora biti strogo odvojeno. Međutim, i ovakva izjava Milorada Dodika pokazuje ustvari da on hoće ili ima ili želi imati određeni utjecaj na pravosuđe, što je apsolutno nedopustivo u jednom demokratskom društvu. Ja se iskreno nadam da će sve sudije raditi svoj posao. To bi predstavljalo, prema mom mišljenju, određenu disciplinsku povredu te bi disciplinski tužilac imao posla – kazao je Pivić u razgovoru za Faktor.

Sud i Tužilaštvo BiH su, tvrdi Dodik, neustavne kategorije koje je nametnuto visoki predstavnik, a njihovo djelovanje je usmjereno protiv interesa srpskog naroda. Zaboravlja Dodik spomenuti da su upravo današnji kadrovi njegove stranke udarili temelje tim pravosudnim institucijama.

Zakon o Sudu BiH je usvojen na sjednici Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH 25. juna 2002. godine, a podržali su ga SNSD-ov Goran Turjačanin i tada PDP-ov Nikola Špirić. Isti Zakon je dobio podršku i Zastupničkog doma, a podržali su ga SNSD-ov Željko Mirjanić i bivši član te stranke Tihomir Gligorić. Nešto više od godinu kasnije, 13. oktobra 2003. godine, SNSD-ovi Nikola Špirić, Nikola Kragulj i Milorad Živković su glasali za Zakon o Tužilaštvu BiH, baš kao i njihov nekadašnji stranački kolega Tihomir Gligorić.

Sud BiH je iznenada postao sporan za Dodika, ali ne zbog procesuiranja ratnih zločina, već zbog, kako ih on naziva, "proširenih nadležnosti". Radi se o odredbama Zakona o Sudu BiH, odnosno o Članu 7. stavu (2) tački (b), koji Sudu BiH daje pravo da sudi, a Tužilaštvu BiH da krivično proganja odgovorne za krivična djela koja izazivaju štetne posljedice na privredu BiH ili ozbiljnu ekonomsku štetu ili druge štetne posljedice izvan teritorije entiteta ili Brčko distrikta.

Upravo u potrebi da se Sudu BiH oduzmu te nadležnosti, što se pokušavalo "isposlovati" kroz strukturalni dijalog o reformi pravosuđa, mnogi vide Dodikove pozive na referendum ili povlačenje srpskih kadrova.

- Ni u jednom momentu se u okviru strukturalnog dijaloga nije raspravljalo o procesuiranju ratnih zločina već isključivo o nadležnosti Suda da procesuira u određenim slučajevima i ona krivična djela koja su propisana entitetskim zakonima. On želi na taj način onemogućiti Sud BiH da procesuira određena krivična djela korupcije ili zloupotrebe položaja i da on ima osjećaj sigurnosti, da mu se ništa ne može desiti pred entitetskim sudovima i da na taj način onemogući bilo kakvu situaciju da dođe pred Sud BiH. Nikada u okviru strukturalnog dijaloga nije upućen njihov zahtjev o procesuiranju ratnih zločina – pojašnjava zamjenik ministra pravde BiH.

S obzirom na to da ne odustaje od namjere da spriječi mogućnost procesuiranja pred Sudom BiH, a da istovremeno ne smije organizirati referendum zbog straha od međunarodne zajednice, Dodik ponovo "prebacuje lopticu" opoziciji u RS-u, kojoj je prepustio odluku o organiziranju referenduma, ali i povlačenja srpskih kadrova iz državnih pravosudnih institucija. Sudeći prema prvim reakcijama, Savez za promjene nema namjeru nasjesti na tu igru, pa će biti zanimljivo vidjeti kako se Dodik namjerava izvući iz mreže koju je sam ispleo.