Download-ujte našu aplikaciju

15:51 / 10.08.17

Sve laži i istine o Pelješkom mostu: Dokumenti dokazuju - pravo BiH je ugroženo, nismo dali saglasnost!

Izgradnjom Peljškog mosta pod trenutnim okolnostima Republika Hrvatska prekršila bi Konvenciju Ujedinjenih nacija o pravu mora i razgraničenja na moru. Tačnije, u ovom slučaju bilo bi prekršeno pravo Bosne i Hercegovine da ima pristup otvorenom moru.

Država Bosna i Hercegovina nikada nije dala zvaničnu saglasnost za gradnju Pelješkog mosta. Naprotiv, zvanične institucije Bosne i Hercegovine upozoravale su Hrvatsku da gradnja nije moguća i da se trebaju definisati morske granice. S tim u vezi institucije BiH zvanično su slale obavijesti i zahtjeve prema institucijama Hrvatske.

Matanovićevo pismo hrvatskom ministarstvu

Slavko Matanović, dok je bio na čelu Ministarstva komunikacija i prometa BiH, 20. jula 2015. godine uputio je dopis Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture Hrvatske, u kojem decidno stoji da se od hrvatske strane traži da formira svoj tim jer "nužno je konačno početi pregovore o primjeni Konvencije". Kopija dokumenta koji je u posjedu Faktora, a koji oni što zagovaraju tezu da je BiH dala saglasnost i usaglasila sve detalje svjesno prešućuju, o tome svjedoči. Međutim, koliko je poznato, Hrvatska nikada nije odgovorila na ovaj zahtjev jer takvo što Hrvatskoj ne odgovara.

U zahtjevu koji je Matanović tada uputio resornom ministarstvu Hrvatske precizira se da su ovom aktu prethodili biletaralni sastanci u Zagrebu 7. jula 2015. godine kada je zaključeno da je potrebno formirati zajednički tim kako bi se s procesom pregovora što prije počelo.

- Držimo da bi postizanje bilateralnog sporazuma o primjeni Konvencije UN-a o pravu mora i razgraničenja na moru prema odredbama Konvencije trebalo prethoditi eventualnim građevinskim aktivnostima u ovom dijelu Jadranskog mora - stoji u dopisu Ministarstva komunikacija i prometa BiH upućenog hrvatskom resornom ministarstvu.

Precizirano je i to da je Vijeće ministara ranije donijelo odluku o imenovanju bh. članova zajedničkog tima za pregovore s Hrvatskom. Odluka je donesena u vrijeme kada je ministar komunikacija i prometa bio Damir Hadžić, a predsjedavajući Vijeća ministara Vjekoslav Bevanda. Odluka je usvojena, a članove bh. tima činili su: Igor Pejić, Zoran Andrić, Zahida Hurtić-Strika, Zoran Perković, Damir Arnaut i Oliver Mičić. (Odluka o imenovanju članova zajedničkog tima u fotogaleriji)

U obrazloženju usvojene odluke se precizira i to da je Hrvatska svojim Pomorskim zakonikom prekršila Konvenciju UN-a "tako da je teritorijalno more BiH odvojeno od otvorenog mora, a unutrašnje morske vode Hrvatske obuhvataju i more BiH". Zbog takve situacije, navodi se u aktu tada usvojenom u Vijeću ministara, proizilazi da su neophodni bilateralni razgovori predstavnika dviju država u vezi s primjenom Konvencije UN-a.

Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine u vrijeme kada je ministar bio Zlatko Lagumdžija također je dalo mišljenje o potrebi formiranja zajedničkog tima. U dopisu Ministarstvu komunikacija i prometa Lagumdžija navodi sljedeće:

- U diplomatskim kontaktima sa zvaničnicima Republike Hrvatske kontinuirano je isticano stajalište da se Bosna i Hercegovina ne protivi da Republika Hrvatska na adekvatan način riješi pitanje spajanja svog teritorija, ali uz poštivanje interesa obje države i poštivanje odredbi međunarodnog prava, odnosno UNCLOS-a i drugih međunarodnih akata.

Zaključak Predsjedništva BiH

Poznato je da je i ranijih godina ključna institucija koja bi morala dati saglasnost Predsjedništvo BiH, na sjednici održanoj 17. oktobra 2007. godine, donijelo Zaključak koji se tiče inicijative za gradnju Pelješkog mosta, a koji jasno negira postojanje bilo kakve saglasnosti nadležnih institucija naše zemlje za gradnju.

S obzirom na to da je Hrvatska dobila sredstva Evropske komisije za gradnju Pelješkog mosta, prethodno je morala uvjeriti tu instituciju da posjeduje saglasnost BiH.

- Prema svemu sudeći, imajući u vidu da niti jedna institucija nije izdala saglasnost, to je samo moglo doći do lažiranja nekih nižerangiranih službenika, zamjenika ministara ili su ovu priču o visini i širini mosta priložili kao neku saglasnost. To je lažno predstavljanje ili zloupotreba državnog dokumenta. Samo je Predsjedništvo BiH nadležno da izda takvu saglasnost, ili eventualno Vijeće ministara – kazao je ranije za Faktor Nešad Alikadić, arhitekt i stručnjak za pomorski promet.

On je također prije nekoliko dana u izjavi za Faktor napomenuo kako je "Zdravko Tomac, potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske, negdje oko 2005. ili 2006. godine u javnoj raspravi, u kojoj se diskutovalo o priključnom koridoru Slovenije ka otvorenom moru, rekao sljedeće: 'Ne smijemo dozvoliti Sloveniji priključak na otvoreno more, jer ako bi njima dozvolili, odmah bi smo morali i BiH dozvoliti'.

Sličan epilog je nagovijestio i predsjednik Arbitražnog suda u Hagu Gilbert Guillaume, koji je kazao da će presuda u sporu Hrvatske i Slovenije "imati utjecaj na rješavanje drugih sporova u regiji i svijetu".

"Argument" koji pada u vodu

Oni koji zagovaraju tezu da je BiH dala saglasnost i usaglasila sa Hrvatskom tehničke karakteristike Pelješkog mosta, svjesno prešućuju činjenicu da zaključci te komisije nikada nisu prošli verifikaciju u državnom Parlamentu, Vijeću ministara BiH ili Predsjedništvu BiH. Kako se i u saopćenju državnih zastupnika iz HDZ-a BiH navodi: "Stručne komisije Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske su 7. decembra 2006. u potpunosti usaglasile sve tehničke karakteristike mosta kopno-Pelješac, i to na način što je Republika Hrvatska u potpunosti udovoljila zahtjevima bosanskohercegovačke strane – 200 metara širina plovnoga puta i 55 metara visina svijetlog otvora mosta". (Dokument koji nikada nije prošao verifikaciju u institucijama BiH u fotogaleriji)

Dakle, radi se o nečemu što se dešavalo 2006. godine, što država BiH nije verifikovala, a osim toga postoji zaključak Predsjedništva BiH godinu kasnije koji to negira, kao i dopis bivšeg ministra Matanovića iz kojeg se jasno vidi da nema saglasnosti države Bosne i Hercegovine.

Tandem Igor Pejić i Ismir Jusko

Igor Pejić, sekretar Ministarstva komunikacija i prometa BiH, u javnosti uporno tvrdi kako nema ništa sporno u vezi s gradnjom Pelješkog mosta i poziva se na "dogovor" iz 2016. godine za koji i sam priznaje da nije prošao verifikaciju u državnim institucijama, ali kaže da ni on ni ministar Ismir Jusko ne znaju zašto jer "očito je kako neko drugi odlučuje o tim pitanjima, a ne struka".

Za ministra Jusku uopće ne iznenađuje da ne zna ništa jer ionako ne odlučuje, nije zainteresovan za resor koji vodi. Svi projekti koje je navodno pokrenuo pali su u vodu, a za sumnjive radnje u Ministarstvu prometa sada mu pristižu i krivične prijave. Jusko, što za javnost nije tajna, potpisuje i odobrava ionako ono što mu Igor Pejić ili SBB-ov šef Fahrudin Radončić servira i naredi, odnosno dogovori sa HDZ-om. No, Pejić koji i vodi Ministarstvo umjesto Juske bi morao znati za mnoge stvari, pa i za to da nema saglasnosti BiH za gradnju Pelješkog mosta i da sve vrijeme radi na štetu države čiji je službenik. To što je Pejić u Zagrebu i Sarajevu obećavao hrvatskom ministru Olegu Butkoviću i dao sebi za pravo da donosi odluke i govori u ime države već je stvar za ozbiljne istrage, kao i brojne u najmanju ruku sumnjnive rabote koje čini godinama u Ministarstvu komunikacija i prometa BiH.

Konačno, Pejić i Jusko bi mogli pitati Damira Arnauta, SBB-ovog zastupnika, da im pojasni zašto je prije nekoliko godina imenovan u zajednički tim za pregovore sa hrvatskom stranom i šta mu je trebao biti posao. Arnaut bi mogao pojasniti i zašto se svojevremeno Haris Silajdžić kao član Predsjedništva BiH protivio Pelješkom mostu jer je kao savjetnik sjedio u njegovom kabinetu. Osim, naravno, ako se i briga za BiH ne mijenja kao stranački dres, pa sada ipak mora misliti kao i HDZ i obmanjivati javnost jer njegov SBB i "Dnevni avaz" u ovom slučaju služe kao PR podrška HDZ-u.