Download-ujte našu aplikaciju

21:56 / 24.09.17

Sve o prabaki Elizabete II: Zaprosila je svog muža i započela trend bijelih vjenčanica

Britanska kraljica Viktorija bila je jedna od najdugovječnijih vladarica u povijesti. Vladala je od 1837. do 1901. godine, a to je bilo razdoblje industrijskog, kulturnog, političkog, naučnog i vojnog napretka u Ujedinjenom Kraljevstvu, koje je u to vrijeme imalo ogromnu ekspanziju.

Kraljica Viktorija  FOTO: WIKIPEDIA
Kraljica Viktorija FOTO: WIKIPEDIA

Viktorija je imala titulu "kraljica Ujedinjenog kraljevstva Velike Britanije i Irske", a 1876. godine dodala je i "carica Indije". Viktorija je prabaka današnje britanske kraljice Elizabete II, a donosimo neke cool činjenice o njoj.

Imala je nesretno djetinjstvo

Rodila se 24. maja 1819. godine kao Aleksandrina Viktorija u palači Kensington. No, prvo ime nikad joj se nije sviđalo i uvijek je voljela da je zovu Viktorija, pa je to s vremenom postalo uvriježeno.

Njen otac princ Edward preminuo je kad je imala osam mjeseci, a njena majka princeza Viktorija postala je bliska sa svojim ličnim savjetnikom, sir Johnom Conroyjem. On je htio da malena Viktorija bude odgajana jako strogo, s čime se njena majka složila i sve prepustila njemu. Viktorija se zato nikad nije smjela družiti s drugom djecom i cijelo vrijeme bila je okružena odraslima koji su pazili na nju. Morala je dijeliti sobu s majkom i nije joj bilo dozvoljeno hodati niz stepenice bez da je neko drži za ruku, piše 100posto.

Takav sistem strašno strogog odgoja kasnije se počeo nazivati "kensingtonski sistem", prema palači u kojoj je odrasla. Viktorija je kasnije rekla kako je John Conroy "utjelovljenje demona".

Bila je poliglotkinja

Iako nije išla u školu, imala je najbolje školovanje. Od djetinjstva je tečno pričala francuski, italijanski i njemački, a znala je i latinski. Kasnije je počela učiti indijski jezik hindustani. Bila je jako dobra u matematici, muzici i slikanju.

Zbog nje kraljevska porodica živi u Buckinghamskoj palači

Viktorija je prva britanska vladarica koja je počela živjeti u toj londonskoj palači. Preselila se tamo 1837., kad je imala 18 godina i postala mlada kraljica. Tad je Britansko carstvo uključivalo Australiju, Novi Zeland, Kanadu, Južnu Afriku, Indiju te otoke Jamajku i Barbados.

Bolovala je od hemofilije

Poznata i kao "kraljevska bolest", hemofilija se uglavnom nasljeđuje. Zbog mutacije kromosoma X krv se ne zgrušava. I njeni potomci imali su problema s tom bolesti. Sin Leopold preminuo je jer zbog prevelikog gubitka krvi nakon što je pao, unuk Friedrich iskrvario je do smrti kad mu je bilo samo dvije godine, a unuci Leopold i Maurice preminuli su od posljedica hemofilije u ranim tridesetima.

Zaprosila je svog budućeg muža

Nekoliko dana prije svog 17. rođendana Viktorija je upoznala svog bratića princa Alberta. Odmah joj se svidio i uz blagoslov strica Leopolda, kralja Belgije, zaprosila ga je 15. oktobra 1839. godine. Ona je tad već bila kraljica pa on nju nije smio prositi. Bili su u braku 21 godinu, do njegove smrti.

Pokrenula je trendove za vjenčanja koje pratimo i danas

Dotad su vjenčanice uglavnom bile u bojama, ali Viktorija je odlučila obući bijelu satensku haljinu ukrašenu čipkom za svoju svadbu. Smatrala je da će se čipka najljepše vidjeti u toj boji, a htjela je i potaknuti proizvodnju u industriji proizvodnje čipke. Na haljini su bili izvezeni cvjetovi naranče, inače simbol plodnosti, a šlep je bio dugačak 5,5 metara.

Imala je cvjetni vijenac od mirte i narandžinog cvijeta, bijele cipele, dijamantne naušnice i safirni broš. Također je zabranila gostima da nose bijelo, a nakon vjenčanja uništila je uzorak koji je korišten za njenu haljinu kako ga niko ne bi kopirao. Imala je 12 djeveruša koje je sama izabrala, a one su također imale bijele haljine koje je sama kraljica dizajnirala. Nosile su tirkizne broševe u obliku orla.

Nije voljela političare

Kraljica se sukobljavala s premijerima s kojima je morala blisko sarađivati. Jedini koji joj se sviđao bio je lord Melbourne, s kojim je bila bliska te su postojale glasine da su u ljubavnoj vezi. No, za lorda Johna Russella rekla je da je "tvrdoglav i nepristojan", za lorda Palmerstonea da je "užasan starac", dok je o Williamu Gladstoneu mislila da je "polulud i na mnogo načina smiješan, divlji, nerazumljivi stari fanatik".

Pokušali su je ubiti više puta

Barem šest puta kraljicu su pokušali ubiti. Prvi pokušaj bio je 1840., dok je Viktorija bila trudna s prvim djetetom. Edward Oxford ispalio je dva pucnja prema njoj dok se vozila u kočiji u Londonu. Optužen je za veleizdaju, ali je proglašen nevinim jer je bio lud.

Dvije godine kasnije John Francis dva puta pokušao je ubiti, a John William Bean pokušao je pucati u nju pištoljem koji je napunio duhanom i papirom. William Hamilton, kojeg su nazvali "ljutitim Ircem", također je pucao u nju kad se vozila kočijom, dok ju je bivši vojnik Robert Pate udario štapom. Posljednji ozbiljni pokušaj ubistva bio je 1882., kad je škotski pjesnik Roderick Maclean pucao u kraljicu.

Pola života provela je u tugovanju

Njen suprug preminuo je sa samo 42 godine, 1861. Viktoriju je toliko pogodila smrt voljenog supruga da se povukla iz javnosti i počela zanemarivati svoje kraljevske dužnosti. Tada joj je popularnost počela opadati pa se nakon deset godina ponovno posvetila poslu. Ipak, do kraja života, a to znači idućih 40 godina, nosila je crninu. Također, nikad nije odustala od nekih rituala tugovanja za Albertom. Naprimjer, spavala je pored njegove slike svaku noć, svako jutro izabirala mu je odjeću i pripremala je.

Zvali su je "baka Evrope"

Ona i Albert imali su devetero djece, a kako bi proširili britanski utjecaj i izgradili saveze, većina njihovih potomaka vjenčala se s pripadnicima drugih kraljevskih porodica po Evropi. Njenih 42 unučadi može se pronaći u kraljevskim lozama u Njemačkoj, Rusiji, Grčkoj, Rumuniji, Švedskoj, Norveškoj i Španiji. Zato su je zvali "baka Evrope".