Download-ujte našu aplikaciju

17:10 / 18.03.17

U Srbiji stopirano štampanje udžbenika na bosanskom: Stručnjaci smatraju da su opasni po djecu

U Srbiji je stopirano odobravanje udžbenika za historiju na bosanskom jeziku zbog "naučno neutemeljenih činjenica" i neslaganja stručnjaka s prekrajanjem historije.

Učenici u Srbiji bez udžbenika na bosanskom   FOTO: ILUSTRACIJA
Učenici u Srbiji bez udžbenika na bosanskom FOTO: ILUSTRACIJA

Kako pišu beogradske Večernje novosti, autori udžbenika na bosanskom jeziku tvrde da je Povelja Kulina bana starobosanski dokument, da je pisana bosančicom, zasebnim bosanskim pismom. Također, u zvanične praznike, o kojima djeca trebaju učiti, uvršten je Dan Sandžaka, a sve što se odnosi na Rašku oblast preimenovano je u Sandžak i sandžačko.

-Zbog ovih naučno neutemeljenih činjenica stopirano je odobravanje udžbenika za historiju, Svijet oko nas i Priroda i društvo, jer stručnjaci, historičari, tvrde da se radi o prekrajanju historije – navodi ovaj list.

Potpredsjednik Bosanskog nacionalnog vijeća Esad Džudžo smatra da se ovakvi udžbenici moraju odobriti, te da je riječ o "identitetskim pitanjima". Navodi da su za nastavu na bosanskom jeziku nedostajala 52 udžbenika, a da je odobren tek jedan. Također, tvrdi da su na 76 mjesta stavljene zamjerke koje se tiču "etničke posebnosti".

- Očekujemo da ministar izda saopćenje ovim povodom, jer ne može stručno tijelo na taj način tumačiti rukopise. Dijete koje uči lekciju "Moj zavičaj" mora znati da mu je zavičaj Sandžak, a komisija priznaje samo Rašku oblast. Postoji još tačaka sporenja, na primjer, da li su Bošnjaci etnička ili teritorijalna kategorija – navodi Džudžo.

S druge strane, Eleonora Vlahović, rukovodilac Centra za razvoj programa i udžbenika Zavoda za unapređivanje obrazovanja i vaspitanja, naglašava da najveći broj udžbenika nije dobio saglasnost stručnih komisija, ne zbog historijski spornih činjenica, već zbog propusta koji se tiču standarda kvaliteta i zadataka koji se zadaju djeci.

Udžbenici su, na primjer, "padali" zato što su od djece u trećem razredu traženo da skalpelom probuše rupu na kartonu ili da odu u šumu da nešto uberu. Eleonora Vlahović objašnjava da takvi propusti nemaju veze sa jezikom i bili bi vraćeni i da su na srpskom, jer dovode djecu u opasnost.