09:47 / 30.12.16

Višestoljetni običaji u Bosni: Tradicija tetoviranih križeva izumire s posljednjim katolkinjama koje ih nose

Višestoljetna tradicija tetoviranja križeva na rukama katolkinja u Kraljevoj Sutjesci i u drugim dijelovima BiH nekada je bila simbol hrabrosti i identiteta, a danas nestaje zajedno sa posljednjim katolkinjama koje i dalje s ponosom nose te ukrase.

Mara Bojić iz Čatića kod Kaknja jedna je od posljednjih žena koje nose tradicionalne tetovaže na rukama, a u razgovoru sa novinarom Anadolije kazala je da je prvu tetovažu napravila kada je imala devet godina.

Ova mještanka naselja Čatići, poznata i po ustrajnoj nošnji tradicionalne katoličke odore i crne marame koja se nosi u znak žalosti za bosanskom kraljicom Katarinom, kazala je da je tetoviranje križeva tradicija koja seže daleko u prošlost, a da je nastavljena i u periodu Osmanskog carstva, kada je postala identifikacijski simbol.

Postupak tradicionalne tetovaže bio je bolno nanošenje čadži na kožu pomoću slamke od metle, a prakticiralo se isključivo u martu, na dan Svetog Josipa. Smatralo se da se tetovaža prima bolje što je djevojčica mlađa.

-Samo hrabre djevojčice su smjele tetovirati križ na ruku, a posebno je bolno to raditi na nadlanici. Tako smo se razlikovali od žena drugih vjera. Muslimanske žene su tako nanosila knu na ruke i to je bio njihov znak raspoznavanja - kazala je 71-godišnja Bojić.

Kazala je da su ljudi ranije više primjećivali i zanimali se za njene tetovaže. Dodala je da njene tetovaže već neko vrijeme nisu tako čudne s obzirom kakvih sve modernih tetovaža ima.

-Sumnjam da će neko nastaviti ovu tradiciju kada mi umremo. Mogu tetovirati ove moderne leptirove ili cvjetove, ali neće ovakve križeve - kazala je Bojić.

Fra Zvonko Martić je proveo niz istraživanja u vezi sa tradicionalnim običajima katolika u Bosni i Hercegovini i smatra da neka istraživanja pokazuju da su tetovaže križeva na rukama katolkinja bile prisutne i u predslavenskom periodu na Balkanu.