Download-ujte našu aplikaciju

18:03 / 09.07.17

Vučićevi hvalospijevi su jedno, a realnost drugo: BiH ima veći privredni rast od Srbije

U najnovijem Mostu novinar radija Slobodna Evropa tražio je odgovor na pitanje kako Bosna i Hercegovina ima veći privredni rast od Srbije? Sagovornici su bili Muris Čičić, profesor Ekonomskog fakulteta iz Sarajeva, i Milan Ćulibrk, ekonomista i glavni urednik beogradskog nedeljnika NIN.

Bh. privreda ima nekoliko sektora koji vuku naprijed FOTO: ARHIV
Bh. privreda ima nekoliko sektora koji vuku naprijed FOTO: ARHIV

Bilo je, između ostalog, riječi o tome kako privrednici BiH savladavaju blokade koje im postavljaju politički lideri, kako se predsjednik Srbije Aleksandar Vučić hvali ekonomskim uspjesima, iako privreda Srbije zaostaje za privredom mnogih država u regionu...

Bosna i Hercegovina je prošle i pretprošle godine imala veći privredni rast od Srbije. U 2015. godine BiH je imala rast od 3,2, a Srbija 0,8 posto, dok je prošle godine stopa rasta Bosne i Hercegovine bila tri, a Srbije 2,8 posto. 

Ćulibrk je kazao da su hvalospjevi zvaničnika jedno, a realnost je nešto sasvim drugo, piše Slobodna Evropa.

- Nije samo Bosna i Hercegovina ispred Srbije. Srbija je posljednja u regionu ako se gleda period od izbijanja globalne krize 2008. godine. Ukupni rast Srbije u tom periodu bio je tek nešto oko tri do četiri procentna. U istom periodu Bosna i Hercegovina je uspjela povećati svoj bruto domaći proizvod za oko deset posto, a Crna Gora za skoro 14. Albanija i Makedonija imale su, također, dvocifreno povećanje. Svi su ubjedljivo brže rasli od Srbije osim Hrvatske koja se ne može porediti s ostalim zemljama regiona, jer ima mnogo veći standard i članica je Evropske unije - kazao je Ćulibrk.

S druge strane, Čičić je kazao da Bosna i Hercegovina ima značajne probleme zbog toga što još žive one ideje koje su dovele do agresije na BiH.

- Vijesti koje stižu iz Bosne i Hercegovine su uvijek najgore, one su uvijek politizirane i zamagljuju ono što se zove realni život. Ipak, postoji neka elementarna žilavost poduzetnika i želje da se ide dalje bez obzira na političko okruženje. Ako izuzmemo globalnu recesiju, koja je trajala nekoliko godina i koja se odrazila i na našu zemlju, Bosna i Hercegovina od 1996. godine naovamo raste po prilično solidnim stopama. One su bile 6-7 posto, a onda su se ustalile na oko 3-5 posto, što po mom mišljenju nije dovoljno. Ali to je ipak dokaz da postoji vitalnost bh. privrede koja uprkos političkom sistemu i okolnostima pokazuje prilično dobre stope rasta - kazao je Čičić.

Na pitanje zašto Srbija, koja ima organizovanu državu, za razliku od BiH, ima i slabije ekonomske rezultate, Ćulibrk je kazao da bi posljednjih pet godina Srbija imala stabilniju političku scenu da skoro svake godine nisu bili izbori.

- Ako tražite racionalan razloge za te česte izbore, nećete ga naći. A izbori nisu dobar ambijent za biznis. Ko god je planirao da investira on će sačekati da vidi izborne rezultate, pa će tek onda početi razmišljati o investiranju. Vučićeva vlada je smogla hrabrosti da smanji penzije i plaće u javnom sektoru, što je nepopularna mjera, ali nije uradila nešto što za šta bi imala podršku javnosti, a to je reforma javnih preduzeća koja se u Srbiji tretiraju kao feudi i dijele se kao partijski plijen nakon izbora. Tamo se smještaju partijski ljudi, pa njima ne rukovode profesionalci. Zbog toga se u tim preduzećima svake godine nagomila po nekoliko stotina miliona eura gubitka koje moraju pokrivati porezni obveznici. Na taj način se bukvalno neutrališu pozitivni efekti fiskalne konsolidacije koja je obavljena zahvaljujući smanjenu plaća i penzija. Srbiji su za održivi rast i razvoj neophodne stope rasta od bar pet posto, a mi smo daleko od toga. Bez takvog rasta ne možete očekivati da će se poboljšati standard stanovništva, a Srbija ima najniže prosječne plaće u cijelom regionu. Uspjela je prošle godine, zahvaljujući političkoj krizi u Makedoniji, da pretekne Makedonce za dva-tri eura, dok sve ostale zemlje u regionu imaju daleko veće prosječne plaće od Srbije - istakao je Ćulibrk.

Na pitanje kako bh. privreda uopće može izdržati ogromnu državnu administraciju na svojim plećima, Čičić je kazao da je čudni sistem u BiH, koji je nastao spletom političkih okolnosti, ipak doprinio određenoj decentralizaciji koja je omogućila razvoj lokalnih inicijativa i narastanje privrednih potencijala u lokalnim zajednicama.

- U Bosni i Hercegovini imate čudo općinskog razvoja. Petnaestak općina širom BiH pokazuje izvanredne rezultate. Tamo gdje imamo sposobnu općinsku administraciju i preduzimljive poduzetnike industrijska i poljoprivredna proizvodnja i izvoz cvjetaju. Općine kao što su Goražde, Tešanj, Teslić, Laktaši, Grude u tome prednjače - kazao je Čičić.

Dodao je da bh. privreda ima nekoliko sektora koji vuku naprijed. To su drvna industrija i prerada drveta, metalna, hemijska i namjenska industrija, turizam i firme koje lansiraju svoje proizvoda na tržište informacionih tehnologija.

- Znači, imamo pet-šest sektora koji su prilično stabilni. Naravno, imamo i one sektore kao što su proizvodnja aluminija i čelika koji posluju s negativnim rezultatima zbog nepovoljnih kretanja na svjetskom tržištu, ali i vlasničkih odnosa. Rast turizma u Bosni i Hercegovini je posebna priča. Prije desetak godina kada biste strancima rekli - dođite u Bosnu i Hercegovinu, oni bi vas pitali da li se tamo još vodi rat, da li se ljudi još ubijaju po ulicama. A danas turizam raste po stopi koja se kreće između 20 i 30 posto godišnje. Imate turistički bum u Sarajevu, Mostaru, Međugorju, bh. jadranskoj obali i nizu drugih mjesta. Danas je teško hodati ulicama Sarajeva kada dođe ljetnja sezona. Izgrađen je nevjerovatan broj hotela, hostela, trgovačkih i industrijskih objekata koji su u funkciji turizma. Slično je i s drvoprerađivačkom industrijom koja je izrasla takoreći iz ničega. Danas se stolice, stolovi i kuhinjski namještaj, dizajnirani i proizvedeni u Bosni i Hercegovini, izvoze u Italiju po evropskim cijenama, što je nekada bilo nezamislivo - naglasio je Čičić.