Download-ujte našu aplikaciju

21:53 / 08.11.17

Zašto je poskupio puter u BiH: Jesu li Kinezi krivi za vrtoglavi rast cijena

Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, maloprodajne cijene u odnosu na decembar prošle godine pokazuju da je u septembru 2017. godine najviše poskupio puter i to za 23,7 posto.

Potražnja je sve veća, a putera je sve manje. Logičan je slijed je poskupljenje, pa cijena putera na svjetskim berzama vrtoglavo raste. U samo nekoliko mjeseci puter je u maloprodaji poskupio i do 80 posto.

Prošle godine su bile velike zalihe putera, pa su to po niskim cijenama razgrabili Kinezi. U međuvremenu, embargo, Ruse, Kineze i poremećaje na tržištu nisu preživjele mnoge farme. Čak i moćne evropske. Manje mlijeka znači i manje putera, koji se već sad plaća suhim zlatom, jer za proizvodnju kilograma putera potrebno je 15 litara kvalitetnog mlijeka.

Pakovanje domaćeg putera od 250 grama u Bosni i Hercegovini u trgovinama se prodaje od pet do šest maraka, dok je uvozni iste težine oko pet maraka.

- Cijene putera u BiH zavise od cijena putera u Evropskoj uniji. Od Poljske preko Njemačke, do Francuske trenutne cijene putera kreću se od 12 do 14 maraka po kilogramu. U odnosu na isti period prošle godine cijene u EU su porasle čak sto posto. Do ovog povećanja cijena putera je došlo prošle godine zbog pada cijene putera, što je iskoristila Kina i uvezla iz Evrope, Novog Zelanda i SAD-a dvostruko veće količine putera. Pale su prošle godine i cijene mliječnog praha, mlijeka i sireva u EU – pojasnio je za Faktor Adin Fakić iz Udruženja mljekarske industrije BiH.

Bosna i Hercegovina je mali proizvođač putera, jer se ova namirnica sporadično proizvodi u malim količinama i zbog toga ovisimo o cijenama putera u Evropskoj uniji, jer ga uglavnom uvozimo.

- Puter u BiH je skup jer se na njegov uvoz plaćaju prevelmani i carina, kada se ukinu ovi nameti, puter iz uvoza bit će jeftiniji u BiH. U našoj zemlji ozbiljno puter ne proizvodi niko. Zenička mljekara proizvodi male količine putera, kao i mljekare iz Travnika i Bihaća, a Sarajevska mljekara Milkos tek se priprema za proizvodnju putera i trebali bi zadovoljiti potrebe domaćeg tržišta, a o izvozu i ne sanjamo – veli Fakić.

Kada se dese veliki poremećaji na tržištu, odnosno enormno povećanje cijena nekog proizvoda, onda korekciju u svakoj države vrše roobne rezerve i ako bi došlo do nestašice putera niko ne bi mogao ništa učiniti.

- Naše robne rezerve u entitetima nemaju funkciju kao robne rezerve u EU. Kina je kupila od Njemačke prošle godine velike količine putera jer je taj puter bio u njihovim robnim rezervama. Kada je bilo jeftino mlijeko u EU, Njemačka je subvencionirala proizvođače i prerađivače mlijeka. Tako su sve količine viška mlijeka prerađivali u puter, mlijeko u prahu i sireve, kao i sve ostale države EU-a. Zatim, države nađu kupca i to prodaju. U BiH robne rezerve to ne rade i mljekarska industrija vlast godinama upozorava na ovaj propust, jer i kod nas se ponekad pojavi višak mlijeka, a to nam jednostavno propadne. Znam da naše robne rezerve u svojim skladištima nemaju mliječnih proizvoda – kaže Fakić.

Farmeri u Bosni i Hercegovini godišnje proizvedu 220 miliona litara mlijeka. U Hrvatskoj proizvedu oko 500 miliona litara, a u Srbiji 1,2 milijarde litara mlijeka. Za ozbiljnu proizvodnju putera trebali bi znatno povećati proizvodnju mlijeka.