Download-ujte našu aplikaciju

08:59 / 15.11.17

Zastupnički dom BiH: O izmjenama Izbornog zakona, brzoj cesti Sarajevo-Beograd

Autor: A. Šarenkapa

Sjednica Zastupničkog doma Parlamenarne skupštine BiH, na kojoj će zastupnici raspravljati o čak dva prijedloga izmjena Izbornog zakona BiH, održava se danas.

Dom naroda PSBiH je zvanični predlagač jednog od ovih tekstova. Radi se o prijedlogu HDZ-a BiH, koji je usvojen u Domu naroda na sjednici koja je održana sredinom jula ove godine. Na dnevni red ove sjednice je uvršten na prijedlog hrvatskih delegata Bariše Čolaka, Martina Raguža, Marija Karamatića, Zdenke Džambas i Ljilje Zovko.

Ovim prijedlogom, između ostalog, je predviđen direktni izbor članova Predsjedništva BiH. Prema predloženim rješenjima, FBiH bi bila podijeljena na tri "zone", bošnjačku, hrvatsku i mješovitu. Prema ovom prijedlogu, bošnjački član Predsjedništva trebao bi postati kandidat koji zbirno dobije najviše glasova u bošnjačkoj i mješovitoj zoni. Analogno tome hrvatski član kolektivnog šefa države bi postao onaj kandidat koji u zbiru bude imao najviše glasova u hrvatskoj i mješovitoj zoni.

Za razliku od državnog nivoa, gdje, recimo, glas Hrvata iz Livna ili Širokog Brijega vrijede više od onog koji živi u Sarajevu ili Zenici, a glas Bošnjaka iz Tuzle i Bihaća više od onog koji živi u Ljubuškom ili Tomislavgradu, HDZBiH predlaže model izbora po principu "jedan čovjek jedan glas", uz ogradu da u Gradskom vijeću Mostara ne može biti više od 15 pripadnika jednog naroda.

Napokon, ovim izmjenama HDZBiH predlaže i novu "matematiku" prilikom izbora članova Doma naroda Parlamenta FBiH. Prije svega, ukida se odredba da iz svakog kantona mora biti biran barem po jedan delegat iz svakog od tri konstitutivna naroda.

Umjesto dosadašnjeg modela, koji je uspostavljen odlukom tadašnjeg visokog predstavnika Paddyja Asdowna, HDZBiH predlaže da se bošnjački delegati imenuju iz skupština iz Tuzlanskog, Sarajevskog, Zeničko-dobojskog, Unsko-sanskog, Hercegovačko-neretvanskog, Srednjobosanskog i Bosansko-podrinjskog kantona.

Hrvatski delegati bi bili imenovani iz skupština Livanjskog, Zapadnohercegovačkog, Srednjobosanskog, Hercegovačko-neretvanskog, Zeničko-dobojskog, Posavskog i Tuzlanskog kantona.

Predstavnike srpskog naroda dale bi skupštine Sarajevskog, Livanjskog, Unsko-sanskog, Tuzlanskog, Hercegovačko-neretvanskog, Srednjobosanskog i Zeničko-dobojskog kantona, a delegati iz reda ostalih bi bili imenovani iz Sarajevskog, Tuzlanskog, Zeničko-dobojskog i Unsko-sanskog kantona.

Izmjenama Izbornog zakona koje je predložio Nezavisni blok predviđeno je poništavanje i ponavljanje cjelokupnog izbornog procesa na biračkim mjestima na kojima se, prilikom prebrojavanja glasova, utvrdi da je glasalo više ljudi nego što ih ima na zvaničnom biračkom spisku.

Osim toga, postavlja se rok, u slučaju bilo kakvog prekida izbora na nekom biračkom mjestu da Centralna izborna komisija mora odrganizovati nove izbore u roku od 14 dana nakon prekida, a ne nakon donošenja odluke o poništenju. Na taj se način želi spriječiti situacija nastala nakon posljednjih lokalnih izbora u Stocu, kada su ponovoljeni izbori održani pet mjeseci nakon prekida.

Predloženim izmjenama se proširuje lista onih koji imaju pravo prigovora na izborni proces. Do sada su to bili samo birači i politički subjekti, a sada se to pravo daje i kandidatima, te posmatračima na izborima, koji uoče nepravilnosti na biračkom mjestu.

Zastupnici bi trebali raspravljati i o dvije izmjene zakona o plaćama, koje je predložilo Vijeće ministara BiH. Izmjenama Zakona o plaćama i naknadama u institucijama BiH i pripadnici Direkcije za koordinaciju policijskih tijela stekli bi pravo na naknadu u visini od 40 posto u odnosu na plaću, koju već primaju pripadnici SIPA-e i Granične policije.

Izmjenama Zakona o plaćama i naknadama u pravosudnim institucijama, sudije i tužioci Suda BiH bi stekli pravo na naknade za troškove prevoza, topli obrok i odvojeni život. Ove izmjene su predložene u skladu sa presudom Ustavnog suda BiH iz 2013. godine.

Ovoj redovnoj sjednici prethodit će nastavak sjednice započete 25. oktobra. Sa dnevnog reda te sjednice vrijedi izdvojiti raspravu o dosadašnjem napretku BiH na putu ka članstvu u NATO-u, o troškovima i svrsishodnosti putovanja ministra vanjskih poslova BiH Igora Crnatka, te o izgradnji brze ceste Sarajevo-Beograd.