Dugoročna analiza pokazala je da osobe koje piju kafu i čaj s kofeinom imaju manji rizik od razvoja demencije. Ipak, autori studije naglašavaju da istraživanje ne dokazuje uzročno-posljedičnu vezu.

Studija, objavljena u ponedjeljak u medicinskom časopisu JAMA, obuhvatila je podatke o 131.821 osobi koje su učestvovale u dva velika istraživanja provedena u periodu od 1986. do 2023. godine.

Tokom tog perioda, demencija je dijagnosticirana kod 11.033 učesnika.

Istraživači su upoređivali podatke o unosu kafe s kofeinom, čaja s kofeinom i bezkofeinske kafe, na osnovu izjava samih učesnika te su pratili njihovo kognitivno zdravlje tokom godina.

Rezultati su pokazali da su muškarci i žene koji su pili najviše kafe s kofeinom imali 18 posto manji rizik od demencije u poređenju s onima koji su konzumirali vrlo malo ili nimalo kafe s kofeinom.

Također je zabilježena niža stopa kognitivnog pada kod osoba koje piju kafu s kofeinom.

Najizraženije koristi primijećene su kod osoba koje su pile dvije do tri šoljice kafe s kofeinom dnevno, odnosno jednu do dvije šoljice čaja s kofeinom.

- Veći unos kafe s kofeinom bio je značajno povezan s nižim rizikom od demencije - naveli su autori studije, dodajući da unos bezkofeinske kafe nije bio značajno povezan s rizikom od demencije.

Ipak, dr. Céline Gounder, medicinska saradnica CBS Newsa i urednica za javno zdravstvo pri KFF Health News, upozorila je da rezultate treba uzeti "s velikom dozom rezerve".

- Ovakve studije me izluđuju. Ljudi žele dozvolu da rade ono što već rade ili žele raditi – a to su obično vrlo uobičajene navike poput crnog vina, kafe ili čokolade. I najčešće se radi o nečemu vrlo jednostavnom što se povezuje s ozbiljnim ishodom poput demencije - izjavila je Gounder u emisiji CBS Mornings.

Ona je naglasila da je u istraživanju utvrđena povezanost, ali ne i uzrok, te da smanjenje rizika nije veliko. Moguće je, kako je istakla, da postoje i drugi faktori koji utiču na rizik od demencije.

Na primjer, neki ljudi izbjegavaju napitke s kofeinom zbog visokog krvnog pritiska, koji je poznati faktor rizika za demenciju. Istraživači su naveli da su na početku studije isključili osobe s teškim hroničnim bolestima kako bi umanjili uticaj takvih faktora, ali su istakli da su potrebna dodatna istraživanja kako bi se rezultati potvrdili.

Dr. Gounder poručuje da građani ne bi trebali mijenjati svoju ishranu isključivo na osnovu ove studije, ali podsjeća da postoje dokazani načini za smanjenje rizika.

- Šta biste trebali raditi da spriječite demenciju? Vježbati, poboljšati ishranu, regulisati tjelesnu težinu - kazala je, dodajući da je i gubitak sluha jedan od znakova povećanog rizika.

Istraživanje je obuhvatilo 43 godine praćenja, uz ponovljena mjerenja prehrambenih navika i procjene demencije, subjektivnog kognitivnog pada i objektivne kognitivne funkcije. Proveli su ga istraživači iz Mass General Brigham, Harvard T.H. Chan School of Public Health te Broad instituta pri MIT-u i Harvardu.