navbar

COOLSTYLE

faktor
search
search
search
Mijenjanje navika

Jednostavnim trikom možemo se riješiti tihog ubice broj 1

Povišen krvni pritisak, odnosno arterijska hipertenzija, glavni je faktor rizika za srčane, moždane i bubrežne bolesti i neupitno najčešći uzrok smrti u svijetu, tako da se s pravom naziva "tihi ubica broj 1".

Objavljeno: 19.02.2024. u 08:41
get url
text

Jedan od najbitnijih uzroka je prekomjeran unos kuhinjske soli.

Akademik Bojan Jelaković, nefrolog, internist i hipertenziolog za Index.hr kaže da je u Hrvatskoj, prema rezultatima istraživanja EHUH 2, uprkos primjetnom smanjenju u odnosu na unos prije petnaestak godina, unos kuhinjske soli još približno dvostruko veći od preporuka Svjetske zdravstvene organizacije (WHO).

Kuhinjska so glavni uzrok visokog pritiska

- WHO preporučuje 5 grama kuhinjske soli na dan, što je ekvivalentno 2 grama natrija. To je otprilike jedna čajna kašičica soli dnevno - kaže Jelaković.

No nije svakome lako držati se ove preporuke. Stoga je za rješavanje ovog problema potreban multisektorski pristup.

Jelaković kaže da je u posljednjih petnaestak godina u Hrvatskoj, na inicijativu Hrvatskog društva za hipertenziju i Hrvatske lige za hipertenziju, napravljeno jako puno jer je ostvarena dobra saradnja s prehrambenom industrijom.

- Naime, hljeb, pekarski proizvodi, mesne prerađevine te gotova i polugotova hrana glavni su uzroci prekomjernog unosa kuhinjske soli - kaže Jelaković.

Nedovoljan unos kalija

Manje je poznato da je s visokim krvnim pritiskom također povezan nedovoljan unos kalija u organizam.

Jelaković kaže da WHO preporučuje najmanje 3,5 grama kalija dnevno, dok je u Hrvatskoj, prema preliminarnim rezultatima studije EHUH 2, unos kalija manji od 2 grama dnevno.

- To je također odraz nezdravoga načina života i premaloga unosa voća i povrća, što je najbolji i najprirodniji način unosa kalija, ali i drugih važnih minerala u naš organizam - kaže akademik.

Zamjenske soli kao rješenje dva problema

Ljudi jako teško mijenjaju loše životne navike i stoga je saradnja s prehrambenom industrijom ključna za smanjivanje prekomjernog unosa kuhinjske soli.

Međutim, time se ne povećava unos kalija pa su nakon istraživanja na velikom broju ljudi naučnici s vrlo visokim nivoom dokaza zaključili kako je opravdano preporučiti da se u prehrani koriste tzv. zamjenske soli, u kojima je dio natrijevog hlorida zamijenjen kalijevim hloridom, čime se oba problema rješavaju odjednom. Pritom je posebno zanimljivo i povoljno to što se takvom zamjenom ne smanjuje osjet slanosti za koji smo evolucijski programirani jer je određena količina kuhinjske soli potrebna organizmu. Nekada davno, kada kuhinjska sol nije bila lako dostupna, evolucijski usađena čežnja za njom bila je važna za preživljavanje, baš kao i za kalorijama bogatim masnoćama i šećerima.

- Danas, kada ne živimo u oskudici, taj nagon više nije potreban, nego je rudiment koji pospješuje razvitak arterijske hipertenzije, pretilosti, metaboličkog sindroma, šećerne bolesti i svih kobnih posljedica - kaže Jelaković i dodaje da se danas kuhinjska so, mast i šećer često nazivaju trima bijelim smrtima.

Zašto je kalijem obogaćena so dobra i za ljude s niskim krvnim pritiskom?

Ljudi s niskim krvnim pritiskom često misle kako je za njih dobro jesti slanu hranu, što nije tačno. Naime, prekomjeran unos kuhinjske soli neovisno o utjecaju na krvni pritisak povećava rizik moždanog udara, bubrežnih bolesti, pretilosti, osteoporoze, bubrežnih kamenaca, pa i nekih vrsta karcinoma.

Jelaković tumači da nezasoljenom, prirodnom prehranom unosimo dovoljno potrebne kuhinjske soli, odnosno natrija za funkcioniranje organizma.