Čak i ako svi putnici nose maske, one najsitnije čestice mogu pobjeći u zrak.

- To nije važno ako ste na otvorenom jer se čestice odmah razrijede. No, ako ste u zatvorenom prostoru poput automobila, te čestice mogu ostati u kabini i nagomilati se u zraku - kaže Varghese Mathai, fizičar s bostonskog Univerziteta Massachusetts za Business Insider.

Mathai je zajedno s kolegama sa Univerziteta Brown istraživao kako se sitne čestice kreću kabinom vozila u raznim varijantama ventilacije.

Nimalo ne iznenađuje da je njihova simulacija, objavljena u časopisu "Science Advances", pokazala da je otvaranje prozora najučinkovitija metoda raščišćavanja potencijalno virusom nabijenih čestica iz automobila.

Kada su svi prozori bili zatvoreni, između osam i 10 posto čestica koje je jedna osoba izdahnula moglo je doprijeti do suputnika.

Taj broj pao je na samo 0,2 do dva posto kada su sva četiri prozora bila otvorena.

Naravno, u hladnom zimskom danu otvaranje svih prozora nije najpraktičnija opcija, pa su autori eksperimentirali s raznim varijantama i došli do nekih sugestija.

Njihova simulacija temeljila se na vožnji u Toyoti Prius pri brzini od 80 km/h s vozačem na prednjem lijevom i jednim putnikom na stražnjem desnom sjedištu.

Najbolju ventilaciju, ako već svi prozori ne mogu biti otvoreni, omogućila je kombinacija otvorenog prozora nasuprot vozaču (prednji desni) i putniku (stražnji lijevi).

U automobilu u kretanju svjež zrak tipično struji kroz stražnji prozor i izlazi na prednji, objasnio je Mathai.

Otvaranje prozora na suprotnim stranama od onih koji se u automobilu nalaze, osim što česticama omogućuje izlaz, stvara struju zraka koja odvaja vozača i putnika.

No, Mathai napominje da samo odškrinuti prozori neće biti od velike koristi.

Kaže da bi ih bilo dobro spustiti barem do pola.

Na kraju je istaknuo da dodatna ventilacija u automobilu nije zamjena za ostale mjere prevencije poput nošenja maski, pranja ruku i dezinficiranja zajedničkih površina.