- Nordijska prerana podrazumijeva zdravu, cjelovitu hranu, više usmjerenu na biljke. Usredotočena je na konzumiranje više povrća i voća, cjelovitih umjesto rafiniranih žitarica te organski uzgojenih, lokalnih i divljih životinja što je češće moguće – kaže Maria Marlowe, holistička nutricionistica za časopis Vogue.

Marlowe dodaje kako je zbog usredotočenosti na cjelovitu, pravu hranu i visokokvalitetne životinjske proizvode nordijska prehrana slična Paleo dijeti, ali veći naglasak stavlja na biljne izvore hrane i divlje plodove mora nego na meso.

Nordijska prehrana preferira ulovljeni losos umjesto onog iz uzgoja, u prirodi ubrane bobice umjesto uzgojenih i jaja, umjereno konzumirana, iz uzgoja kokoši na paši, jer "divlja" hrana sadrži više hranjivih tvari i ukusnija je.

- Izaberete li divlju ili lokalno uzgojenu hranu, bit će aromatičnija jer je vjerovatno svježija ili ubrana na vrhuncu zrelosti, kada su okus i prehrambene vrijednosti proizvoda na vrhuncu. Šumsko voće, osnovni sastojak nordijske prehrane, često je manje, ali ima veću koncentraciju okusa i hranjivih tvari od većeg, vodom punog bobičastog voća koje nalazimo u trgovinama - kaže Marlowe.

 

 

 

 

 

View this post on Instagram

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

A post shared by noma (@nomacph)

Ovo je potvrdila i analiza američkog ministarstva poljoprivrede iz 2010. godine kojom je utvrđeno da divlje borovnice imaju dvostruko više antioksidansa od uzgojenih borovnica.

Istaknuto mjesto u nordijskoj prehrani zauzimaju zob, korjenasto povrće, mahunarke, jogurt skyr i ulje uljane repice, kao i masnija riba poput lososa i skuše.

Zdravstvenih prednosti nordijske prehrane je puno, a nekoliko studija sugerira da snižava krvni pritisak i poboljšava zdravlje srca.

Isto tako, podupire dugoročni, a ne kratkoročni gubitak kilograma, pa je to jednostavno stil života, a ne privremeni poduhvat.

Nordijska prehrana nije nova, jer oni koji žive u Danskoj, Islandu, Norveškoj, Finskoj i Švedskoj oblikuju ovaj tip prehrane stoljećima.

 

 

 

 

 

View this post on Instagram

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

A post shared by noma (@nomacph)

Međutim, njen koncept tek je nedavno formaliziran i objavljen, a sastavili su ga istraživači Univerziteta u Kopenhagenu u saradnji sa restoranom "Noma" koji je četiri puta osvojio naslov najboljeg restorana na svijetu.

Suosnivač Nome Mads Refslund za Dan planeta Zemlje na jelovnik jednog njujorškog restorana planira uvrstiti sezonske, lokalne i divlje sastojke uzgajane na Long Islandu, pa će se na tanjirima naći namirnice kao što su šparoge, patišon tikvice, keleraba, listovi crne ribizle, zavijeni vrhovi paprati i ukiseljene zelene jagode.

Refslund ima i svoj kulinarski tim koji u potrazi za hranom proučava mlade vrhove smreke, izdanke i stabljike šaša te sokove stabla breze.

 

 

 

 

 

View this post on Instagram

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

A post shared by noma (@nomacph)

- Nordijska prehrana naglašava kuhanje kod kuće i lokalno snabdijevanje, što mnogima vjerovatno nije ni praktično ni lako. Jedite više cjelovitog povrća i organskih bobica, sklonite rafinirane ugljikohidrate i prerađenu hranu i odaberite najkvalitetnije izvore životinjskih proteina - kaže Marlowe.

Refslund otkriva kako uvijek pri ruci ima raženi hljeb, razne cjelovite žitarice poput maranta, chia sjemenki i zobi, svježe voće, lisnato zeleno i korjenasto povrće, jaja, orašaste plodove i sjemenke, slatkovodnu ribu, jogurt i sireve.