Upravo su zbog slabe prozračnosti, iako su vrlo učinkoviti u filtriranju čestica, s liste preporučenih materijala izbačeni filteri za kafu, jer maska koja štiti od koronavirusa, ali vam ne da disati, nema baš puno smisla.

Ni šalovi, koje je zagovarao američki predsjednik Donald Trump, ne stoje baš najbolje na testu.

Ispitana su tri materijala, merino vuna, kašmir i ramija, i svi su pokazali izuzetno slabu učinkovitost zadržavanja mikročestica, ispod 10 posto.

Uzimajući u obzir oba faktora, učinkovitost filtracije i prozračnost, studija Smart Aira kao materijal za izradu priručnih maski preporučuje traper, posteljinu (gustoće tkanja 80-120 niti), papirne ručnike, platno (debljine 0,4 - 0,5 mm) i industrijske krpe za čišćenje (shop towels).

Nedostatak papirnih ručnika je nemogućnost pranja i ponovnog korištenja.

Platno debljine 0,4 - 0,5 mm pokazalo je veću prozračnost od hirurških maski, a istovremeno još uvijek dobro filtrira čestice.

U nedostatku deblje tkanine, testiranje je pokazalo da učinkovita može biti i majica od 100-postotnog pamuka presavijena u dva sloja.

Općenito, prirodni materijali pokazali su se boljom opcijom od sintetičkih.

S obzirom da su sintetička vlakna, poput poliestera, obično glatka, ne filtriraju čestice tako dobro kao prirodna vlakna grublje teksture poput 100-postotnog pamuka.

Studija Smart Aira upoređivala je učinkovitost materijala u jednom ili dva sloja, pa je za tkaninu debljine tri mikrona učinkovitost od dva posto jednog sloja porasla na 15 posto za dva sloja, ali se istovremeno smanjila prozračnost.

Za određivanje optimalnog broja slojeva pojedinog materijala potrebna su dodatna istraživanja.