Jedan mali dio ženskog reproduktivnog sistema decenijama je bio gotovo potpuno zanemaren. Naučnici su vjerovali da nema značajnu funkciju, a s vremenom je čak nestao iz pojedinih savremenih udžbenika anatomije.
Sada bi nova istraživanja mogla promijeniti način na koji se na njega gleda.
Mreža kanalića
Riječ je o strukturi poznatoj kao "rete ovarii", maloj mreži kanalića povezanih s jajnikom. Prvi put opisana kod ljudi 1870. godine, dugo je smatrana rudimentarnom strukturom – svojevrsnim evolutivnim ostatkom bez važne uloge.
Bila je navedena čak i u prvim izdanjima čuvenog udžbenika "Gray's Anatomy", ali je kasnije nestala iz novijih izdanja.
Istraživači su 2024. godine detaljnije proučavali rete ovarii kod miševa i došli do zanimljivih rezultata.
Otkrili su da struktura nije jednostavan ostatak tkiva, već da ima tri međusobno povezana dijela. Posebno ih je zainteresovao ekstraovarijalni rete (EOR), koji izgleda kao uvijeni kanal.
Kada su u njega ubrizgali fluorescentnu boju kako bi pratili kretanje tečnosti, boja je putovala "prema jajniku".
Kada su eksperiment ponovili u suprotnom smjeru i boju ubrizgali u jajnik, ona se nije vraćala prema rete ovarii.
To je istraživačima dalo razlog da posumnjaju kako ova struktura nije samo pasivni ostatak, već da kroz nju postoji određeno usmjereno kretanje materijala.
Još zanimljivije otkriće uslijedilo je kada su analizirali materijale koje struktura proizvodi, piše
aol.com.
Mala struktura, veliki broj pitanja
Istraživači su pronašli nekoliko potencijalnih proteina, među kojima je i IGFBP2, koji može utjecati na dostupnost faktora rasta uključenih u razvoj folikula jajnika.
A upravo su folikuli izuzetno važni za reproduktivnu funkciju jer sadrže nezrele jajne ćelije.
Rete ovarii se, osim toga, nalazi u neposrednoj blizini krvnih sudova, živaca i imunoloških ćelija. Njegove ćelije imaju receptore za estrogen i progesteron.
Zbog svega toga naučnici smatraju da bi ova struktura mogla primati informacije iz različitih dijelova organizma i slati određene signale prema jajniku.
U radu je ekstraovarijalni rete opisan kao potencijalna "antena".
Drugim riječima, moguće je da ova struktura registruje promjene u hormonima, nervnom sistemu, protoku krvi ili aktivnosti imunološkog sistema, a zatim reaguje oslobađanjem proteina koji mogu utjecati na jajnik.
Dodatni trag predstavlja činjenica da se aktivnost nekih gena u rete ovarii mijenja s nivoom estrogena. To bi moglo značiti da struktura reaguje na promjene tokom reproduktivnog ciklusa.
Puno nepoznanica
- Još uvijek postoji toliko toga što ne možemo ni početi shvatati kada je riječ o ženskoj anatomiji - rekla je Dilara Anbarci, razvojna biologinja sa Univerziteta Michigan i jedna od istraživačica.
Ona se nada da će ovakvi rezultati potaknuti nova istraživanja ženskog reproduktivnog sistema i struktura čija je uloga dugo bila zanemarivana.
Ipak, postoji važna ograda "najvažniji eksperimenti u ovoj studiji provedeni su na miševima". To znači da još nije dokazano da rete ovarii kod žena ima potpuno istu funkciju.
Ali ako buduća istraživanja potvrde ove nalaze kod ljudi, ono što se decenijama smatralo gotovo beskorisnim anatomskim ostatkom moglo bi se pokazati kao dio mnogo složenijeg sistema komunikacije između organizma i jajnika.
Najnovije
Najčitanije
Na vrh
Početna