Iako su stručnjaci u početku govorili da su ugroženi samo pripadnici starije populacije, danas nam je jasno da su ugroženi svi, kao i da infekcija kod starih ljudi ne mora značiti nužno i tragičan ishod.

Također, ljudi istih godina i sličnog zdravstvenog stanja mogu doživjeti potpuno drugačije simptome i razvijanje bolesti.

Zašto se to dešava i kako dolazi do tolikih razlika? Prije svega, treba se pozabaviti terminologijom.

Infekcija znači da ste zaraženi koronavirusom nakon što ste mu bili izloženi. Infekcija nije isto što i izloženost, niti je infekcija isto što i bolest.

- Bolest je kliničko stanje koje se ispoljava simptomima poput kašlja, groznice, temperature i ostalih blažih ili težih simptoma. Smrt nastupa kada, usljed oštećenja ostalih organa, tijelo više ne može sprovoditi dovoljan dotok kisika u krvi, niti može održavati druge vitalne funkcije - objašnjava dr. Arturo Casadevall za bloomberg.com.

U prošlosti, nakon izbijanja pandemija, postotci smrtnosti i preživljavanja pripisivani su božijoj volji. Danas, moderna medicina mnogo bolje razumije naizgled nasumičnost smrti i preživljavanja i zašto je u grupi pojedinaca sličnih godina i zdravstvenog stanja neko siguran, a neko će izgubiti život.

Kako objašnjavaju stručnjaci, postoji pet varijabli koje određuju konačan ishod borbe sa bolešću:

Prva varijabla je mikrobiološka doza inokulacije, odnosno koliki je broj čestica izazvao infekciju. Ako smo zaraženi manjim brojem čestica koronavirusa, vjerovatno će se tijelo vrlo lako samo izboriti, ili čak i neće biti simptoma bolesti. Ako nam je u sistem ušao veliki broj čestica, to dalje u tijelu dovodi do masovnog razmnožavanja virusa i simptomi će biti ozbilniji.

Druga varijabla je genetika. Virusi najčešće ulaze u tijelo prodirući kroz proteine na spoljašnjim receptorima tijela. Prisustvo tih proteina varira od čovjeka do čovjeka, a neko ko nema te proteine može biti potpuno otporan na infekciju. Tako primjera radi, u slučaju HIV-a, neki ljudi nemaju receptore kroz koje virus ulazi, te mu uopće nisu podložni.

Treća varijabla je put kojim virus ulazi u tijelo. Virus koji ste udahnuli putem kapljica izaziva drugačiji imuni odgovor od virusa koji smo unijeli ako smo dodirnuli zaraženu površinu, a onda dodirnuli lice. Lokalna odbrana nosa i pluća je različita, pa je i odgovor tijela drugačiji.

Četvrta varijabla je snaga samog koronavirusa. Kao što sezonska gripa nije iste jačine svake sezone, tako je i sa koronavirusima. Kako se širi sa čovjeka na čovjeka, mutira i u tom procesu nekada mu se promijene neke važne karakteristike i virulentnost.

Peta varijabla je imunitet. Jačina imuniteta, a posebno kako se podnosili prethodne infektivne bolesti, umnogome određuje kako ćete reagovati na ovu infekciju. Imunološki sistem se sjeća prethodnih susreta sa mikrobima i na osnovu tih iskustava sprema odbranu od novih mikroba. Primjera radi, kako kažu stručnjaci, ako ste imali gripu neposredno pred inficiranje koronavirusom, ovaj virus ponašat će se nepredvidivo. Kada imunološki sistem ne prepoznaje ništa u vezi sa trenutnim napadačem, kasni sa reakcijama i time daje vremena virusu da se širi.

Sve ove varijable zajedno čine jedan kompleksan sistem, i zbog toga virus različito djeluje i na ljude istih godina i zdravstvenog stanja.